Danilska kultura je dobila ime prema svom prvom identificiranom lokalitetu Danilu kraj Šibenika, a vremenski je pripadala srednjem neolitiku (4500.-3900. pr. Kr.). Njezini ostaci nađeni su na području cijele istočne obale Jadrana. Svojim karakteristikama pokazala je srodnost kulturama na području Albanije, a onda i onim grčkog svijeta. Nju karakteriziraju izuzetno zanimljive keramičke posude, među kojima posebno mjesto zauzimaju fascinantni ritoni.
Postupni napredak u izradi keramike
U početku danilsku kulturu karakterizira gruba keramika, koja s vremenom postaje kvalitetnija što je vidljivo u tehnici izrade kao i načinu njihova ukrašavanja, ali i samoj podijeli posuđa na ono za svakodnevnu i posebnu prigodu. Površina posuđa ove kulture se u potpunosti ukrašava bogatim ukrasima što se obično pripisuje strahu od praznog prostora.
Jesu li ritoni mogli služiti kao svjetiljke?
Specifičnost danilske kulture čine bogato ukrašene posude s nožicama, a koje se nazivaju ritonima. Ove posude imaju često životinjske oblike pa nose obilježja ovaca, medvjeda i drugih životinja, no nekada su antropomorfne. Glede njihove namjene dio znanstvenika pragmatično vjeruje da su one služile kao svjetiljke. Ova je teorija vrlo primamljiva, osobito s obzirom na specifičnu ručkicu koja je mogla služiti za praktično nošenje ove posude-svjetiljke, no problem je što je područje same posude (recipijenta) nakošeno, zbog čega je takvo stajalište više nego upitno. Tome se protive i ostaci crvene boje nađene unutar ovih posuda. Da je ovo bila svjetiljka, crvene boje ovdje zasigurno ne bi bilo. Geometrijski motivi na ovim posudama, koji su često vezani uz spiralu, ali i druge različite linije se povezuju s vodom, pasištima, zmijama, rogovima odnosno s krajolikom nositelja ove stočarske kulture.
Filozofska tumačenja
I dok jedni ovim posudama daju pragmatičnu i jednostavnu namjenu drugi pak ulaze u područje filozofije, a u kojem primjerice nebo poistovjećuju s ručkom ritona, zemlju s nogama, a sam recipijent s maternicom S obzirom na ukrašenost ovih posuda može se zaključiti da je za njihovu izradu utrošeno puno vremena i da su imale važnu i očito neku kultnu ulogu u životu nositelja ove kulture. Možda je riječ o posudi u koju je kapalo nešto krvi prilikom žrtvovanja, ali nakošenost ovog dijela posude i to stavlja pod znak pitanja, iako možda ovaj scenarij i nije nemoguć.
Malene životinjske figurice poput dječjih igračaka
Osim ritona javljaju se unutar danilske kulture i zanimljivi zvonoliki kipići koji nalikuju na faluse, a za koje se pretpostavlja da su u skladu sa svojom pojavnošću prizivali plodnost i rodnost. Uz navedene posude nađene su ovdje i vrlo zanimljive figurice malenih životinjica koje nose terete. Na prvu iz današnje perspektive reklo bi se da su ove figurice služile kao dječje igračke, no u ovom trenutku nema konsenzusa o njihovoj namjeni. Postoje različita tumačenje ovih figurica pa će vam jedni reći da je riječ kultnim predmetima, drugi pak će potpuno filozofski inzistirati da je ovdje riječ o umjetnosti koja je sama sebi postala svrhom, a treći će u njima vidjeti kozmogonijsku priču. Prava je istina da sve ostaje na razini nagađanja bez konkretnog i egzaktnog odgovora.
Piše: Sonja Kirchhoffer
