Vjerojatno se pitate zašto se jedan muzej uopće uređuje ako je zabranjen za javnost, a što otvara i pitanje njegove svrhovitosti. Stvar je u tome da je konkretan muzej zabranjen širokoj javnosti, ali ima svoju važnu publiku, koju čine američki dužnosnici i njihovi strateški partneri, zaposlenici agencije o čijem je muzeju riječ i članovi njihovih obitelji.
Sjedište muzeja Langleyju
Naravno u pitanju je muzej Američke središnje obavještajne agencije, a koji ima oko 3500 artefakata, i smješten je u sjedištu CIA-je u Langleyju u američkoj saveznoj državi Virginiji. Muzej je vjerojatno jedan od najbolje čuvanih u svijetu. Oni koji su ga vidjeli kažu da priča kronološku priču od osnutka agencije 1947. godine pa sve do današnjih dana. Osim građe koja je direktno vezana uz djelovanje agencije ovdje se mogu vidjeti i neki predmeti od međunarodnog značenja poput enigmatskog stroja, a koji je korišten za dešifriranje poruka tijekom Drugog svjetskog rata.
Mala skupina izabranih
Povodom 75 godine djelovanja ove ustanove mala skupina izabranih novinara imala je privilegiju prošetati muzejom, naravno, uz pratnju kroz muzejsku zbirku, a iz njihovog izvješća saznajemo da se tu čuva zanimljiva građa koja osvjetljava brojne fragmente suvremene povijesti. Oni navode da neki od eksponata djeluju kao da su izašli iz filma o Jamesu Bondu poput eksplodirajuće čaše za Martini. Kada je u pitanju suvremeno doba tu se nalaze podsjetnici na zbivanja u kojima je CIA odigrala ključnu ulogu, pa je tu izložen i pištolj koji je nađen kraj ubijenog Osame bin Ladena, kao i kožna jakna Sadama Huseina i slično.
Posebni artefakti vezani uz posebne akcije
Među posebnim artefaktima su oni posvećeni važnim CIA-im operacijama poput akcije vađenja izgubljene sovjetske nuklearne podmornice, koja se odvijala uz pomoć ‘mrcine’ od broda ekscentričnog Howarda Hughesa. Ova se akcija zbila u 60-im godinama prošlog stoljeća. Tu je i građa koja podsjeća na akciju spašavanja veleposlanika iz Teherana tijekom iranske revolucije 1979. godine. Tada je CIA organizirala tim koji je tamo snimalo lažni film “Argo” sa zadaćom spašavanja. Među artefaktima tamo se može vidjeti i replika kuće u Pakistanu u kojoj je ubijen Osama bin Laden. Upravo ona pokazuje koliko je CIA studiozna u planiranju svojih akcija.
Nisu svi zadovoljni postavom
CIA naglašava da nastoji u muzeju prikazati dobre i loše aspekte svojih akcija kako bi budući operativci bili bolji. No unatoč takvoj “iskrenosti” nisu svi zadovoljni postavom muzeja pa tako kažu da je CIA zanemarila čitav jedan kontinent odnosno Afriku i svoju ulogu u događanjima na tom prostoru. Neki su potezi CIA-je namjerno zanemareni, poput kreiranja programa mučenja zatvorenika povezanih s terorizmom u Guantanamu.
Riječ direktora
Kako ne bi sve ostalo iza zatvorenih vrata građa ovog muzeja se dijelom digitalizira te je dostupna on-line. Do sada je digitalizirano oko 200-njak predmeta. Ovo objavljivanje direktor CIA-je William Burns je pojasio:
Obično djelujemo u sjeni, izvan vidokruga, izvan svijesti. Ali mislim da je važno da to objasnimo najbolje što možemo i tako malo demistificiramo ono što radimo.
Piše: Sonja Kirchhoffer
