Svjetsko čudo: Velika piramida u Gizi

Izgrađena u 26. st. pr. Kr., Velika ili Keopsova piramida najviša je od tri piramide kompleksa u Gizi. Ona je jedino od Sedam čuda antičkoga svijeta koje je opstalo do danas, iako joj nedostaje većina fasade.

Izvorno visoka 146 metara (danas oko 139 m), Velika je piramida više od 3800 godina bila najveća ljudska građevina na svijetu. Svaki kameni blok (vapnenac ili granit) od kojeg je građena bio je visok oko dva metra i dugačak do pet metara. Takvih blokova bilo je 2,3 milijuna, a njihova je ukupna masa iznosila 5,75 milijuna tona. Tehnika izgradnje do danas nije posve razjašnjena. Kutovi piramide bili su orijentirani prema glavnim stranama svijeta (kako su ih Egipćani utvrdili prema zviježđima), a ulaz se nalazio na sjevernoj strani, oko 18 metara iznad razine tla. Današnji ulaz za posjetitelje je tzv. Pljačkaški tunel, koji su probili arapski pljačkaši u 9. stoljeću. U piramidi se nalaze tri prostorije: Kraljeva prostorija sa sarkofagom, Kraljičina prostorija te nedovršena podzemna prostorija. Neki smatraju da postoji još jedna ili više neotkrivenih prostorija.

Posljednje počivalište faraona

Piramide su vjerojatno najjači simbol Egipta, a izgrađene su tijekom Stare države (26. do 21. st. pr. Kr.) i Srednje države (20. do 17. st. pr. Kr.). Vremenom su se njihove dimenzije smanjivale, a krajem Srednje države tradicija je napuštena, pa su egipatski faraoni pokapani prvenstveno u Dolini kraljeva. Sve su više puta opljačkane, tako da ih ni Herodot u 5. st. pr. Kr. nije doživio u punome sjaju. Nema dvojbe da su piramide ostavile snažan dojam na grčkog povjesničara. On spominje da je na njihovoj izgradnji radilo 100.000 radnika tijekom 20 godina. Danas se to smatra pretjeranim – vjerojatnije je bilo oko 20.000 radnika, uglavnom sezonaca. Usprkos popularnom stereotipu, piramide su gradili slobodni ljudi, a ne robovi. Herodotova predaja o piramidama dokaz je da su već tada u Egiptu postojali svojevrsni turistički vodiči koji su strancima govorili o skrivenom blagu grobnice drevnih faraona.

Piše: Boris Blažina


http://povijest.history.info/drustvo/kultura/sedam-cuda-antickoga-svijeta/

Komentari