Svjetsko čudo: Kolos s Rodosa

Otok Rodos (Rod) bio je poznat po svojim kipovima kojih je navodno na otoku bilo oko 3000. Stotinjak ih je bilo iznimne veličine, ali jedan od njih uzdizao se nad svima ostalima. Bio je to Kolos s Rodosa, brončani kip titana Helija (boga Sunca) visok 30 do 40 metara. Kip je bio postavljen u luci grada Rodosa, a podignut je u čast pobjede lokalnih stanovnika nad vojskom Demetrija I. Poliorketa, sina dijadoha Antigona Jednookog. Dijadosi su bili vojskovođe Aleksandra Velikog koji su se kasnije borili za prevlast nad teritorijem njegova golemog carstva, a Rodos se priklonio dijadohu Ptolemeju I. Soteru, vladaru Egipta i velikom protivniku Antigona. Stanovnici otoka su sredstva za izradu kipa sakupili prodajom velike količine ratnog materijala zaplijenjenog od protivnika (navodno su zaradili gotovo 300 talenata, odnosno osam tona srebra). Rad su povjerili svom suotočaninu Haru koji je već imao iskustva u izgradnji monumentalnih kipova. Izgradnja kipa počela je 291. pr. Kr., a dovršena je 280. pr. Kr. Donji dio kipa izgrađen je pomoću skela napravljenih od drva iz opsadnih sprava Demetrijeve vojske, dok je gornji dio izgrađen pomoću velike zemljane rampe. Kolos je stajao na postolju promjera oko 18 metara. Stopala su mu bila od kamena obloženog brončanim pločama, a ostatak kipa izrađen je od zakovanih brončanih ploča, s time da je čitava struktura učvršćena pomoću golemih željeznih šipki. Postoje mnogi prikazi Kolosa na kojima stoji raširenih nogu iznad ulaza u luku, no danas se gotovo svi stručnjaci slažu da tako nešto nije bilo moguće napraviti tadašnjom tehnologijom. Mnogo je vjerojatnije da je stajao u pozi sličnoj Kipu slobode u New Yorku. Na glavi je nosio krunu sa šiljcima (simbol Sunca), a u ruci je ili nosio baklju ili je držao ruku iznad očiju, kao da promatra pučinu (takav prikaz Helija otkriven je u obližnjem hramu).
Kolos nije dugo opstao – srušen je u potresu već 226. pr. Kr., što ga čini najkratkovječnijim od Sedam čuda. Ostatci kipa ostali su netaknuti te su i dalje privlačili posjetitelje sve do arapskog osvajanja grada 653. godine. Tada su prodani i rastaljeni. Međunarodni tim stručnjaka nedavno je pokrenuo inicijativu za obnovu orijaškog spomenika. 

Piše: Boris Blažina

Komentari