Select your Top Menu from wp menus

Spora voda dala je ime baranjskom naselju

<em>Spora voda</em> dala je ime baranjskom naselju

Od pradavnih vremena ljudi stvaraju naselja uz rijeke, koje im donose život zbog plodnog tla, ali i katastrofe kad nastupe poplave. U ravnicama blizu rijeka često su prevladavale močvare. Tako je otprilike bilo na području povijesne pokrajine Baranje.

Kad su Rimljani stigli u južnu Baranju, vidjeli su ilirsko-keltsko naselje koje su nazvali Tarda, vjerojatno prema acqua tarda, što na latinskom znači spora voda. Naziv svakako odgovara močvarnim uvjetima između velikih rijeka – Drave i Dunava. Riječ je o današnjoj Dardi, mjestu u hrvatskom dijelu Baranje, udaljenom samo desetak kilometara od Osijeka.

Rimljani su na Dunavu izgradili utvrđenu granicu od opeke i kamena, zvanu limes, kako bi se obranili od barbarskih plemena, a jedan od logora u sklopu granice nalazio se u Tardi. Ondašnja Tarda nalazila se na važnoj trgovačkoj cesti između Murse (Osijeka) i Aquincuma (Budimpešta). Tom su cestom prolazili trgovci iz srednje i sjeverne Europe te današnje Rusije.

Nakon propasti rimske države Tardu naseljavaju Slaveni i strani trgovci. Darda se prvi put spominje početkom 15. stoljeća, kada je bila u posjedu velikaša Ladislava Sigettija. U 16. stoljeću počinju osmanska osvajanja, a slavni osmanski putopisac Evlija Ćelebi govori o vodama bogatim ribom te opisuje Dardu kao vrlo jaku utvrdu. Spominje i most između Osijeka i Darde koji je dovršen 1526. godine. Bio je toliko dug, da je bilo potrebno dva sata kako bi se stiglo od jednog do drugog kraja. Taj, prvi most sačinjavali su brodovi, postavljeni jedni do drugih. Kasnije je Sulejman Veličanstveni dao izgraditi pravi most, dug osam kilometara. Srušio ga je ban Nikola VII. Zrinski kako bi spriječio nadiranje Osmanlija.

Nakon protjerivanja Osmanlija habsburški je vladar dijelio posjede zaslužnim vojskovođama, a Darda i dvadesetak okolnih naselja pripalo je generalu Friedrichu Veteraniju. Vlastelinstvo Darda tada je bilo drugo najveće vlastelinstvo u Baranji. Sredinom 18. stoljeća vlastelinstvo prelazi u vlasništvo mađarske obitelji Esterházy, koja je sagradila dvorac na 1700 m2. U Domovinskom ratu dvorac je oštećen i opljačkan te se nalazi u lošem stanju.

Nakon raspada Habsburške Monarhije povijesna pokrajina Baranja dijeli se na mađarski i hrvatski dio, a Darda ulazi u hrvatski teritorij.

Piše: Marsela Alić

Facebook Comments

Vezani članci