Ratovi zvijezda – fenomen pop kulture

Piše: Borna Jurčević

Film u koji je malo tko vjerovao, Ratovi zvijezda, snimljen davne 1977. godine zbog svoje planetarne popularnosti i uspjeha pretvorio se u najveću filmsku franšizu. Snimljeno je šest dijelova, a uskoro dolaze i novi.

Ono što Ratove zvijezda razlikuje od većine drugih poznatih filmskih priča jest činjenica da se uspio proširiti na sve druge medije – od knjiga, slikovnica, serija, crtanih filmova pa sve do pop-kulture. Prema ideji filma nastala je, možemo reći, prava religija. Popularnost franšize ne jenjava čak ni gotovo 40 godina nakon njezina nastanka.

IV., V., VI., I., II., III.

imagesFilmska saga Ratovi zvijezda (epizode I. – VI.) među mnogim drugim zanimljivostima posebna je po tome što su prvo snimljena zadnja tri dijela (epizode IV., V. i VI.) u rasponu od 1977. do 1983. godine, da bi tek 16 godina kasnije dobili svoja tri prethodnika (engl. prequel) koji upotpunjuju cijelu priču. Epizode I., II. i III. snimljene su tek između 1999. i 2005. godine. Odgovor na pitanje zašto su prvo snimljene IV., V. i VI. epizoda te zašto se vrlo dugo čekalo na prva tri dijela leži u tomu što tadašnja filmska tehnologija nije omogućavala autoru Ratova zvijezda, Georgeu Lucasu, da na filmskom platnu prikaže opsežan i raznolik svijet koji je zamislio. Unatoč činjenici da se radnja prve tri epizode odvija prije prva tri snimljena filma (IV., V. i VI. epizoda), originalna je trilogija snimljena tako da stoji zasebno te se radnja može razumjeti bez prethodnih dijelova. Dapače, iako su novi filmovi tehnički i vizualno kvalitetnije izvedeni, mnogi obožavatelji smatraju originalnu trilogiju mnogo boljim filmskim iskustvom zbog svoje daleko razrađenije priče, zabavnih dijaloga i mnoštva zanimljivih likova. Radnja filmova odvija se „nekoć davno, u jednoj dalekoj galaksiji“ koja je ispunjena obiljem elemenata iz svijeta mašte i stvarnosti. Iako je svijet koji je Lucas stvorio golem (stotine različitih planeta i tisuće likova), cijela filmska saga zapravo prati životni put mladića Anakina Skywalkera, kao svjedoka i glavnog protagonista događaja koji će čitavu galaksiju pretvoriti iz demokratske republike u totalitarni imperij. Anakin je isprva jedan od glavnih junaka, a kasnije se transformira u jednog od najprepoznatljivijih negativaca s filmskih platna – Dartha Vadera. On je na početku dobar, neiskvareni dječak koji je rođen kao rob na planetu Tatooine. Za svoju se slobodu ondje izborio nakon što je upoznao dva jedi viteza koji u njemu vide golem potencijal. Odlazi s tog planeta te postaje jedi vitez i veliki heroj. Ipak, zavodi ga zli Darth Sidious (Palpatine), pa uzima novo ime Darth Vader, izdaje sve svoje prijatelje i ideale te uz pomoć Palpatinea osniva Galaktički Imperij čime postaje strah i trepet čitave galaksije. Zadnje tri epizode (originalna trilogija) više su usmjerene na njegova sina Lukea Skywalkera koji se s Pobunjenicima bori kako bi zaustavio Imperij, a Darth Vader je glavni antagonist. Luke na kraju ipak uspije doprijeti do Vaderove savjesti te on uviđa svoje pogreške i žrtvuje se kako bi stao na kraj Palpatineu i omogućio pobjedu Pobunjeničkom savezu nad Galaktičkim Imperijem.


Kojim ih je redoslijedom ispravno gledati?

Zbog nepravilnog redoslijeda kojim su ovi filmovi snimljeni, mnogi si njihovi ljubitelji postavljaju pitanje kojim ih redoslijedom treba gledati. Najjednostavniji bi odgovor bio prema kronologiji radnje, a ne snimanja (I., II., III., IV., V. pa VI.). No iako su epizode poredane kronološki i radnja se odvija ravnocrtno, neki smatraju da ih je bolje pogledati onako kako su snimane – dakle, prvo originalnu trilogiju (IV., V. i VI.), a tek zatim prethodnike (I., II. i III.). Razlog tomu leži u činjenici da su prva tri filma snimljena prije prethodnih nastavaka i nije se znalo hoće li se oni uopće snimiti. Zato oni mogu biti samostalni i time se ne kvari užitak gledanja. Najvatreniji obožavatelji zagovaraju pak tzv. machete redoslijed gledanja i smatraju ga najboljim. Prema tom se redoslijedu prvo pogledaju IV. i V. epizoda, potom I., II. i III. (svojevrsna retrospekcija toga kako Anakin Skywalker postaje Darth Vader) te na kraju VI. epizoda kao završetak sage.

Kako su ratovi zvijezda promijenili kinematografiju

Uspjeh Ratova zvijezda uvelike je promijenio način na koji se snimaju filmovi te postavio nove standarde kako glavešine u Hollywoodu percipiraju filmove. Originalna trilogija (epizode IV., V. i VI.) uvela je goleme novosti u industriju specijalnih filmskih efekata. Specijalni efekti prije toga nisu smatrani bitnim dijelom filma i načina na koji se radnja odvija. U nedostatku kvalitetne ponude, George Lucas je sam osnovao tvrtku Industrial Light & Magic koja je radila specijalne efekte za Ratove zvijezda te u narednim desetljećima neprestano pomicala standarde i očekivanja kinoposjetitelja koji su nakon toga očekivali da u filmovima radnju prate najmoderniji vrhunski efekti.
Kako bi smanjili budžet Ratova zvijezda (nisu očekivali da će biti uspješan), rukovoditelji filmskog studija odlučili su Lucasu dati sva prava na sve proizvode vezane uz film u zamjenu za njegov redateljski honorar. To se pokazalo kao jedan od najvećih poslovnih promašaja u povijesti jer su Ratovi zvijezda nakon nevjerojatnog uspjeha postali dio videoigre, stripovi, posteri i mnoge druge stvari temeljene na filmu prodaju se diljem svijeta, a sva prava na to ostala su u Lucasovim rukama, zahvaljujući čemu je do danas zaradio milijarde dolara. Ogroman financijski uspjeh prvoga filma omogućio mu je i da zadrži kreativnu kontrolu nad svojim budućim nastavcima jer mu studiji više nisu mogli postavljati financijske uvjete i zahtjeve.
Zanimljivost je i činjenica da su Ratovi zvijezda zaslužni za nastanak multipleksa. U vrijeme kada je prvi dio došao u kina, multipleksi nisu postojali. Pozamašna svota novca koju su vlasnici kina zaradili od posjetitelja omogućila im je izgradnju više dvorana, što je bilo pametno ulaganje jer je tako većem broju ljudi omogućeno da istovremeno uživaju u filmovima, a samim je time povećana i zarada.
Pojam blockbuster redefiniran je nakon uspjeha prvoga filma. Prije toga se smatralo da filmovi znanstveno-fantastične tematike ne mogu biti najuspješniji. Glavni ljudi Hollywooda smatrali su da za privlačenje publike nisu potrebni veliki vizualni i specijalni efekti, nego samo velika količina drame. Nakon Ratova zvijezda, studiji su mnogo više počeli ulagati u industriju specijalnih efekata koja je bila stagnirala još od 1950-ih.
yodaNijedna epizoda Ratova zvijezda ne prikazuje imena glumaca i režisera sve dok film ne završi. Lucas se na taj potez odlučio jer je smatrao da prikazivanje imena prije filma smanjuje doživljaj publici s obzirom na to da se onda teže uživjeti u film. Ovo se danas čini kao sasvim normalna stvar, no kada su prvi Ratovi zvijezda tek izašli, postojala je obveza da na početku filma moraju biti navedeni glavni glumci i režiser. Lucas se oglušio na to pravilo te je ušao i u pravnu bitku s američkim udruženjem režisera. U konačnici je izgubio i platio kaznu, a zbog cijele je situacije odbio ikada više biti dijelom te organizacije. Unatoč tome što su Lucasa kaznili zbog nepoštivanja pravila, udruga američkih režisera kasnije je promijenila spomenuto pravilo, pa danas mnogi filmovi u otvaranju nemaju navedena imena.
Uspjeh Ratova zvijezda omogućio je i pojedinim manje nezavisnim redateljima da se probiju na scenu. Planetarna popularnost prvog filma proširila je Lucasov opseg posla jer je osim planiranja nastavaka morao voditi i organizirati mnoge svoje tvrtke koje su se širile. Zbog toga nije mogao naći dovoljno vremena za režiranje nastavaka, pa je tražio potencijalne kandidate. Isprva je režisersku palicu želio predati svojem prijatelju Stevenu Spielbergu, no kako je Spielberg i dalje bio član udruženja redatelja s kojim se Lucas posvađao, on nije smio režirati njegov film. Lucas je stoga odlučio potražiti nekog iskusnog redatelja koji nije povezan s Hollywoodom i odluka je pala na Irvinga Kershnera koji je redatelj V. epizode, Imperij uzvraća udarac, dok je VI. epizodu, Povratak Jedija, režirao Richard Marquand. Kershneru je rad na Ratovima zvijezda pomogao u kasnijoj karijeri te je među ostalim manje poznatim filmovima snimio Jamesa Bonda – Nikad ne reci nikad i Robocopa 2. Iako su svi više nego zadovoljni načinom na koji je režirana originalna trilogija, bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi filmovi izgledali da ih je režirao jedan od najvećih redatelja, Steven Spielberg.

Kojem filmskom žanru pripadaju?

Lucasovi Ratovi zvijezda bili su prvi komercijalno uspješan film koji objedinjuje više žanrova u jednom. Prije je bilo vrlo lako kategorizirati film (vestern, drama, komedija, SF) jer se do tada u Hollywoodu smatralo da svaki filmski žanr mora imati vlastita jedinstvena obilježja te da pokušaj miješanja više njih zbunjuje publiku i odvlači je od filma. Kada je riječ o kategorizaciji Ratova zvijezda, i danas postoje mnoge prepirke. Mnogi bi ga isprva svrstali u znanstvenu fantastiku, no radnja filma odvija se „nekoć davno, u jednoj dalekoj, dalekoj galaksiji“. Samim tim što se odvija u prošlosti može se reći da nije SF nego fantasy, ponajprije zbog Sile kao mistične pojave pomoću koje jediji i Sithi upotrebljavaju svoje moći. Filmovi sadržavaju i elemente vesterna, prije svega u liku Hana Soloa koji se ponaša poput odmetnika koji putuje galaksijom poput Divljeg zapada, poštivajući samo pravila i „zakone“ koje si sam postavi. Također, postoje elementi ratnog filma jer osim osobnih avantura glavnih protagonista, filmovi prate i širu sliku, odnosno sukob Imperija i Pobunjenika. Objektivni bi zaključak bio da su Ratovi zvijezda mješavina mnogih žanrova, ponajprije SF-a i fantasyja, svojevrsna bajka ispričana u svemiru. George Lucas priznao je i da je svoje nadahnuće crpio iz mnogih filmova koje je volio. Tako su slova koja idu kroz svemir prije početka svake epizode svojevrsno odavanje počasti filmskim serijalima snimljenima 1940-ih, Flash Gordon i Buck Rogers. Glavne osobine pojedinih likova temeljio je na kultnome filmu Akire Kurosawe Sedam samuraja (1954.), a radnja prvog filma (IV. epizode Nova nada) nevjerojatno podsjeća na Kurosawin film Skrivena tvrđava iz 1958. godine. Lucas je očito pogodio gotovo savršenu mješavinu humora, fantastike, akcije i drame, što potvrđuje dugovječnost i ljubav koju obožavatelji ove filmske sage imaju nakon gotovo 40 godina.

Lucasfilm

Tvrtka Lucasfilm osnovana je 1971., a nazvana je po njezinu osnivaču, Georgeu Lucasu. Studio je najpoznatiji po tomu što je snimao franšize Ratovi zvijezda i Indiana Jones, a osim toga je jedna od vodećih tvrtki u razvoju specijalnih efekata, zvuka i računalne animacije. Lucasfilm u svojoj strukturi ima mnoge manje, ali iznimno važne tvrtke poput Industrial Light and Magica i Skywalker sounda.

Industrial Light and Magic

Osnovan kada je Lucas počeo s produkcijom Ratova zvijezda, Industrial Light & Magic (ILM) smatran je zaslužnim za uvođenje računalne grafike u film tijekom 1980-ih godina. Upravo je ta tvrtka dugo smatrana pravim mjestom na koje se treba obratiti svatko tko želi najbolje računalno generirane filmske efekte. Drugim riječima, bili su pioniri na području specijalnih efekata. Prvi su u filmu napravili scenu koja je posve računalno generirana, prvi su uspjeli napraviti čitavog čovjeka pomoću računalne animacije, prvi su imali fotorealistično krzno i kosu, prvi 3D model… Dolaskom novog tisućljeća pojavila se konkurencija (npr. Weta digital – Gospodar prstenova) pa se danas ILM smatra „samo“ jednom od najboljih. Osim Ratova zvijezda, Industrial Light & Magic zaslužan je za kvalitetne efekte kultnih filmova poput Indiana Jonesa, nekoliko Zvjezdanih staza, E.T., Istjerivača duhova, Povratka u budućnost, Jurskog parka, Pirata s Kariba, Harryja Pottera, Avengersa i mnogih drugih. Za svoj su rad dosad nominirani za 29 Oskara, a osvojili su ih 15.

Skywalker Sound

Tvrtka Skywalker sound poslovna je grupacija kompanije Lucasfilm za zvuk, zvučne efekte, miksanje zvuka i snimanje glazbe. Njezino je sjedište na poznatom ranču Skywalker u Kaliforniji. Nakon Ratova zvijezda 1977. nije prošla ni jedna godina da barem jedan od zaposlenika Skywalker sounda nije nominiran za Oskara u kategoriji za najbolji zvuk ili najbolju montažu zvuka, a osvojili su ukupno 18 kipića. Svake godine rade na zvuku za oko 20 do 30 filmova.

Lucasarts

Proizvođač i izdavač računalnih videoigara, Lucasarts, nije proizvodio samo igre temeljene na Ratovima zvijezda, već i mnoge druge. Tijekom 1980-ih su proizvodili igre za Atari, no ljubitelji računalnih igara pamte ih po najboljim avanturama iz 1990-ih poput Curse of Monkey Island (1, 2 i 3), Day of the Tentacle i Full Throttle. Posebno treba izdvojiti avanturu iz 1995. The Dig, point & click koja se temelji na ideji Stevena Spielberga. Isprva je Spielberg htio snimiti istoimeni film, no procijenio je da bi bio preskup te je dopustio Lucasartsu da njegov scenarij i ideju pretvori u videoigru.

Skywalker Ranč

Ovaj je filmski ranč ujedno i radno mjesto Georgea Lucasa, a smješten je na izdvojenom i otvorenom prostoru u blizini Nicasia u Kaliforniji. Nalazi se na cesti doline Lucas, iako George Lucas nije povezan s imenjakom ceste koji je bio vlasnik tog posjeda početkom 20. stoljeća. Kupljen je 1978., a prema Wall Street Journalu, cijeli je ranč Lucasfilm dosad stajao više od 100 milijuna dolara i proteže se na više od 4700 hektara. Na njemu se nalazi staja sa životinjama, vinogradi te vrt s raznim voćem i povrćem. Osim toga, ondje postoje i bazen za plivanje na otvorenom, fitness-centar sa sportskim terenima i umjetno jezero Ewok, koje je naziv dobilo po malim Evoksima s planeta Endor koji su prvi put viđeni u VI. epizodi. Na brdu postoji opservatorij i kinodvorana s 300 mjesta. Skywalker Sound preselio se na ranč još 1987. godine. Cijeli je Skywalker ranč zapravo više osmišljen kao neka vrsta „skloništa“ u kojemu se može opustiti jer je sjedište Lucasfilma, Industrial Light and Magica i Lucasartsa smješteno u San Franciscu.

Prošireni svemir

Nakon uspjeha na velikome platnu Ratovi zvijezda su se zahvaljujući svojoj popularnosti proširili na mnoge druge medije. Lucas je kreirao svijet koji je toliko bogat da su ostali mediji samo poslužili kao sredstvo pomoću kojega se stvara i širi baza podataka i likova. To je poznato kao tzv. prošireni svemir (engl. Expanded Universe). Jedan od najvećih obožavatelja i veliki zaljubljenik u Ratove zvijezda, Leland Chee, bio je toliko dobro upoznat sa svim podatcima i likovima iz proširenog svemira da ga je Lucasarts zaposlio kako bi pratio i nadzirao kontinuitet oko relevantnih podataka koji se koriste u svim proizvodima povezanima s Ratovima zvijezda poput serija, videoigrica, knjiga, karata i slično.

Knjige

Han soloDosad su napisane tisuće knjiga s tematikom Ratova zvijezda. Jedan se dio bavi životima popularnih likova iz filma, poput lovca na ucjene Boba Fetta, Obi-Wan Kenobija, Yode, Hana Soloa… Drugi veliki dio spada u tzv. prošireni svemir Ratova zvijezda, odnosno radnja se događa u svemiru iz Ratova zvijezda, ali mjesto i/ili vrijeme radnje nije povezano s filmovima. Mnoštvo knjiga bavi se životom u Staroj Republici koja je postojala tisućama godina prije radnje iz filmova. Ovdje se može saznati kako se razvijala jedi doktrina, zašto i kako su zaratili sa Sithima itd. Jedan od najomiljenijih serijala jest neslužbeni nastavak na originalnu trilogiju filmova, Thrawn trilogija, koju je napisao Timothy Zahn. Odvija se pet godina nakon zadnjega filma i opisuje pokušaj najboljeg Palpatineova admirala Thrawna da oživi Imperij. Treba spomenuti i najpopularniji roman Shadows of the Empire (engl. Sjene Imperija) koji je napisao Steve Perry 1996. godine. Radnja se odvija između V. i VI. epizode, a sam George Lucas rekao je da bi ga pretvorio u film da ga je imao početkom 1980-ih.

Animirane serije

Ratovi klonova su animirana serija koja je trajala šest sezona, a koja dodatno opisuje događaje između II. i III. epizode te opisuje Anakinov polagan put prema mračnoj strani Sile. Uvodi se mnoštvo novih likova poput Ashoke Tano, kapetana Rexa, generala Grievousa…
Zvjezdani ratovi: Pobunjenici nova je serija koja pokušava povezati događaje između originalne trilogije i sadržajno prethodnih nastavaka. Glavni protagonisti su mladi Ezra Bridger i njegov učitelj Kanan Jarrus.

Čitav članak pročitajte u tiskanom izdanju (8. broj)

Komentari