Porijeklo simbola crvene zvijezde još uvijek nije razjašnjeno

Porijeklo ovog danas općepoznatog simbola komunizma valja potražiti u vremenu Oktobarske revolucije i Ruskog građanskog rata koji je uslijedio gotovo odmah nakon nje. Simbol je bio u upotrebi tijekom ili odmah nakon što su boljševici svrgnuli Privremenu vladu koja je preuzela vlast nakon abdikacije cara Nikole II. u ožujku 1917. godine. Već u studenom 1917. spominje se da su vojnici 3. petrogradske pukovnije skinuli carističko znakovlje na kapama te ga zamijenili crvenom zvijezdom. Usprkos činjenici da se simbol nevjerojatnom brzinom proširio Rusijom još uvijek nije poznato tko ga je osmislio.

Preostaju nam samo priče poput one da je nastala nakon što je u Moskvu pobjeglo mnoštvo vojnika s Istočnog bojišta u Prvom svjetskom ratu. Prema toj priči, zapovjednici moskovskog garnizona izdali su svojim vojnicima limene zvijezde kako bi ih razlikovali od pristiglog mnoštva. Kada su se vojnici garnizona priklonili revoluciji obojili su svoje zvijezde u crvenu – boju socijalizma. Prema alternativnoj teoriji, zvijezdu je uveo Lav Trocki nakon razgovora s boljševikom i esperantistom Nikolajem Kriljenkom. Čuvši kako je Kriljenko uzeo zelenu zvijezdu kao simbol esperanta, pri čemu svaki krak zvijezde predstavlja jednog od pet kontinenata (pri čemu se Amerika računa kao jedinstven kontinent, a Antarktika se ne pojavljuje jer nije naseljena), Trocki je istu simboliku uveo u Crvenu armiju – naravno, zamijenivši pritom zelenu boju crvenom. Vrijedi spomenuti i da se petokraku zvijezdu koristilo i ranije kao simbol vojne moći općenito.

Znakovito je da se crvena zvijezda prvenstveno veže uz vojsku, dok je drugi poznati komunistički simbol – srp i čekić – bio namijenjen više za civilne svrhe. Tako je Trocki u jednom govoru 1923. spomenuo „srp i čekić sovjeta te crvenu zvijezdu rata“. Pored komunističke simbolike, crvena zvijezda se pojavljuje i u drugim kontekstima – npr. heraldici (grb švicarskog kantona Valais, grb općine Morinigo u Španjolskoj), državnim zastavama (Novi Zeland, Tunis, Panama), robne marke (Heineken, Texaco) te kao simbol političke ljevice općenito.

Piše: Boris Blažina

Komentari