Odluka o ponovnom pokopu stotine drevnih ostataka Aboridžina podijelila Australiju

Izvor: Australia, Now, Yesterday and Tomorrow.

U razdoblju druge polovice 20. stoljeća iskopani su, ostaci čak 108 Aboridžina čija se starost procjenjuje na 42.000 godina. Njihovi su ostaci iskopani na području isušenih jezera Mungo i Willandra, odnosno na područjima smještenim stotinama kilometara zapadno od Sydneya. Među tamošnjim nalazima posebno mjesto zauzima i nalaz tzv. “Mungo Mana” čiji su ostaci nađeni sada već davne 1974. godine. Našao ih je geolog Jim Bowler s Australskog nacionalnog Sveučilišta u Canberri dok je istraživao utjecaj klimatskih promjena na području savezne države Novi Južni Wales.

Upisivanje na Popis svjetske baštine

Vjerojatno se pitate zašto je Mungo Man izdvojen od ostalih nalaza? Njegov je nalaz poseban jer je u pitanju  donedavno najstariji potvrđeni pokazatelj ritualnog pokapanja izvan Afrike, što ide u prilog ovdašnjoj civilizaciji staroj više od 40 000 godina. Njegovi su nalazi za razliku od drugih temeljito proučeni.  Međutim, relativno nedavno 2017. otkriven je na sjevernom području Australije nalaz, stariji od Mungo Mana, a čija se starost procjenjuje na čak 65 000 godina. Ovi su brojni nalazi doveli su do upisivanja ovog područja u saveznoj državi Novi Južni Wales na Popis svjetske baštine 1981. godine.

Gubitak kulturnog identiteta

Ostaci Munog Mana su ponovno pokopani u Nacionalnom parku Mungo 2017. godine. Savezna je vlada je tek nedavno u travnju 2022. donijela odluku pokapanja preostalih 107. Aboridžina. Međutim, odluka ima i sporni dio, a prema kojoj bi ti ostaci trebali biti pokopani na 26 tajnih lokacija u nacionalnim parkovima Australije.  Odluka o tajnom pokopu unijela je razdor među tamošnje stanovništvo. Velik broj Aboridžina, ali i ostalog stanovništva koje osjeća poštovanje prema australskim domorodcima smatra odluku vlade neprihvatljivom. Tajni pokop podrazumijeva da će biti  vraćeni u zemlju, a da pri tome ta mjesta neće biti obilježena, kao mjesta njihovog posljednjeg počivališta čime se sjećanje na njih, smatra se, obezvređuje. Ovakav stav navode oni nanosti nemjerljivu kulturnu štetu Aboridžinima, ali cijeloj svjetskoj  baštini. Protivnici ovog tajnog ukopa kažu da će tako buduće generacije Aboridžina izgubiti dio svog kulturnog identiteta.


Kada ne ides nekome niz dlaku

Ova je odluka dovela i do razdora i u samoj aboridžinskoj zajednici jer je Savjetodavna skupština Aboridžina osnovana 2015.  ovu odluku savezne vlade potvrdila, no koliko saznajemo, u njoj je prije donošenja ove odluke došlo do izbacivanja  pojedinih članova koji se nisu slagali s vladinom politikom i nisu joj išli što bi rekli “niz dlaku”. Nalaz je značajan jer pokazuje da su ljudi stigli u Australiju znatno prije nego što se do sada mislilo. Vjerovalo se da su ljudi u Australiju stigli prije otprilike 20 000 godina, a ovaj je nalaz tu brojku premašio za duplo.  Ako je ovo oblik isprike za tragičnu kolonijalnu povijest ovog dijela svijeta, onda je on neprihvatljiv i s naše točke gledišta.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari