U razdoblju druge polovice 20. stoljeća nađeni su, ostaci čak 108 Aboridžina, a njihova su tijela uklonjena bez dozvole domorodačkog stanovništa. Tijela su nađena na području isušenih jezera Mungo i Willandra, odnosno na teritoriju smještenom nekoliko stotina kilometara zapadno od Sydneya. Među ovim ostacima posebno mjesto zauzima nalaz tzv. “Mungo Mana” koji je nađen 1974. godine. Ostatke je pronašao geolog Jim Bowler s Australskog nacionalnog Sveučilišta u Canberri dok je istraživao utjecaj klimatskih promjena na području savezne države Novi Južni Wales.
Upisivanje na Popis svjetske baštine
Vjerojatno se pitate zašto je Mungo Man izdvojen od ostalih brojnih nalaza? Njegov je nalaz poseban jer je u tom trenutku bio najstariji poznati pokazatelj ritualnog pokapanja zabilježen izvan Afrike. Tijelo Mungo Mana je bilo prekriveno crvenim okerom odnosno pigmentom koji je služio za posipanje pokojnika u dalekoj prošlosti. Međutim, relativno nedavno 2017. otkriven je na sjevernom području Australije nalaz, stariji od Mungo Mana, a čija se starost procjenjuje na čak 65 000 godina, što znači da su ljudi ovdje došli znatno ranije nego što se to mislilo. Spomenuti su nalazi doveli su do upisivanja ovog područja u saveznoj državi Novi Južni Wales na Popis svjetske baštine 1981. godine.
Gubitak kulturnog identiteta
Ostaci Munog Mana su ponovno pokopani u Nacionalnom parku Mungo 2017. godine. Savezna je vlada je tek nedavno u travnju 2022. donijela odluku pokapanja preostalih 107. Aboridžina. Međutim, odluka ima i sporni dio, a prema kojoj bi ti ostaci trebali biti pokopani na 26 tajnih lokacija u nacionalnim parkovima Australije. Odluka o tajnom pokopu unijela je razdor među tamošnje stanovništvo. Velik broj Aboridžina, ali i ostalog stanovništva koje osjeća poštovanje prema australskim domorodcima smatra odluku vlade neprihvatljivom. Tajni pokop podrazumijeva da će biti vraćeni u zemlju, a da pri tome ta mjesta neće biti obilježena, kao mjesta njihovog posljednjeg počivališta čime se sjećanje na njih, smatra se, obezvređuje. Ovakav stav navode oni nanosti nemjerljivu kulturnu štetu Aboridžinima, ali cijeloj svjetskoj baštini. Protivnici ovog tajnog ukopa kažu da će tako buduće generacije Aboridžina izgubiti dio svog kulturnog identiteta.
Kada ne ides nekome niz dlaku
Ova je odluka dovela i do razdora i u samoj aboridžinskoj zajednici jer je Savjetodavna skupština Aboridžina, osnovana 2015., ovu odluku savezne vlade potvrdila, no koliko saznajemo, u njoj je prije donošenja odluke došlo do izbacivanja pojedinih članova koji se nisu slagali s vladinom politikom i nisu joj išli “niz dlaku”. Nalaz je značajan jer pokazuje da su ljudi stigli u Australiju znatno prije nego što se do sada mislilo. Vjerovalo se da su ljudi u Australiju stigli prije otprilike 20 000 godina, a ovaj je nalaz tu brojku premašio za duplo. Ako je ovo oblik isprike za tragičnu kolonijalnu povijest ovog dijela svijeta, onda je on neprihvatljiv i s naše točke gledišta.
Piše: Sonja Kirchhoffer
