Nova čuda

Sedam čuda antičkoga svijeta imala su velik utjecaj na graditeljstvo helenističkoga svijeta te su njihovi elementi i stilovi gradnje često oponašani. Četiri čuda – Zeusov kip, Artemidin hram, Viseći vrtovi i Kolos – uništena su još u starome vijeku, dok su još dva (Svjetionik i Mauzolej) nestala u 15. stoljeću. Ostala su, međutim, prisutna u ljudskoj mašti. Kako su djelovanjem prirode ili ljudske ruke nestajala stara čuda tako su stvarani novi popisi. Primjerice, rimski pjesnik Marcijal u 1. je stoljeću napravio vlastiti popis čuda na kojem se našao Kolosej u Rimu, dok je biskup i povjesničar Grgur iz Toursa u 6. st. sastavio popis čuda koja je stvorio Bog: plima, godišnji urod, feniks, vulkan Etna, izvori kod Grenoblea, Sunce te Mjesec i zvijezde. Većina popisa se, međutim, zadržala na ljudskim građevinama i predmetima vezanima uz kršćansku vjeru pa su se na popisima pojavljivali Salomonov hram, Noina arka, kazalište u Herakleji, pa i čitav grad Rim kao jedno veliko čudo.
Kako su se granice Europljanima poznatog svijeta širile, tako su kasniji pisci uvidjeli da su čuda smještena na preograničenom prostoru te proširili njihove granice izvan antičkoga svijeta. Tako su na popise uvrštene građevine poput Stonehengea, Kineskog zida, Machua Picchua, Angkora Wata, Jantarne sobe kod Sankt Peterburga, Kosog tornja u Pisi, Porculanskog tornja u Nanjingu, Vojske od terakote u Kini, Taj Mahala itd. U 19. st. nastali su i popisi prirodnih čuda svijeta, na neki način obnovivši tradiciju koju je davno prije započeo Grgur iz Toursa. U tu se kategoriju svrstavaju npr. Mount Everest, aurora borealis, Grand Canyon itd. Uz njih su nastali i popisi čuda industrijskog doba i suvremene arhitekture – npr. Panamski kanal, Empire State Building, Sydneyska opera, Međunarodna svemirska postaja i dr. Pojavili su se i popisi poput Sedam čuda podvodnog svijeta, Sedam najznamenitijih gradova, Sedam čuda Sunčeva sustava…
Mogli bismo dalje nabrajati u beskraj. Umjesto toga, pokušajmo odgovoriti na pitanje zašto nema konačne definicije svjetskog čuda. Mislimo da tog odgovora nikada neće biti jer svijet sadržava toliko čudesa, kako prirodnih tako i stvorenih ljudskom rukom, da ih nikakav puki popis ne bi mogao adekvatno obuhvatiti.

Piše: Boris Blažina

Komentari