Najdužu himnu na svijetu koriste tri države, a čule su je milijarde ljudi

Himna slobodi (grčki Imnos eis tin Eleftherian) pjesma je koju je napisao grčki pjesnik s otoka Zakintosa, Dionýsios Solomos. Imala je čak 158 kitica i bila je domoljubne prirode. One su govorile o borbama Grka za samostalnost, njihovoj patnji pod osmanskom vlašću. U Himni slobodi opisivani su specifični zločini poput pogubljenja patrijarha u Istanbulu jer je navodno odbio ugasiti ustanak. Grčko nezadovoljstvo i patriotizam kulminirali su ustankom, odnosno Grčkim ratom za nezavisnost koji je trajao od 1821. do 1832. godine. Himna slobodi napisana je 1823., a otisnuta je iduće godine.

Solomos nije završio niti jedno svoje djelo osim Himne slobodi, a većina njegovih nedovršenih dijela ostala je neobjavljena. Umro je 1857. godine i danas je poznat kao nacionalni pjesnik Grčke.

Prve dvije kitice pretvorene su u grčku himnu, a uglazbio ju je Nikolaos Halikiopoulos Mantzaros, talijansko-grčki skladatelj s otoka Krfa. Usporedbe radi, hrvatska himna ima četiri kitice. One su preuzete iz pjesme Antuna Mihanovića Horvatska domovina. Za himnu su odabrane prve dvije i zadnje dvije. 

Osim u Grčkoj, Himna slobodi bila je državna himna kratkotrajne Kretanske države (koja je postojala između 1898. i 1913., nakon pobune Grka na Kreti). Nakon što je Kreta pripojena Grčkoj, Himna slobodi proglašena je ciparskom himnom 1966. godine.

Melodija Himne slobodi vjerojatno je poznata većini ljudi jer se izvodi na zatvaranju svih Olimpijskih igara.

History.info

Komentari