Međimurska zlatna groznica

Tko ne zna za američku Zlatnu groznicu koja je počela sredinom 19. stoljeća i potaknula stotine tisuća ljudi na seobu? Što bi bilo, primjerice, da je Europa znala za Međimurje? Naime, u Dravi i Muri zlato se vadilo stoljećima, s udjelom zlata od 18 do 24 karata.

Tragači i ispirači zlata nazivaju se u Međimurju zlatarima. Tradicija ispiranja zlata stara je na ovim prostorima oko 600 godina, a mađarski znanstvenik Kiss tvrdi da su i stari Rimljani na Dravi pronalazili zlato. Slavna hrvatska plemenitaška obitelj Zrinski imala je u Čakovcu sjedište i gospodarila Međimurjem. Oni su donosili na europske dvorove međimursko zlato. Bilo je osobito cijenjeno zbog visoke kakvoće. Navodno je i carica Marija Terezija voljela nositi nakit izrađen od zlata iz Drave

Zlato iz Drave i Mure smatra se najčišćim na svijetu jer se od jednog kilograma zlatnog pijeska može dobiti preko 930 grama zlata, što se smatra odličnim rezultatom. Postupak dobivanja čistog zlata Međimurci su doveli do savršenstva. Imali su za to posebno izrađen alat i čamce. Nešto informacija o starom priboru za ispiranje pronalazimo u zapisima cara Leopolda o zaplijeni imovine Zrinskih nakon neuspjele urote.

U ispiranje su uvijek išle dvije osobe u čamcu od topole duljine 7 metara, sagrađenom za ovaj posao. U čamcu se nalazila daska ispiljena tako da izgleda kao da ima dlake. Na njima su se zaustavljala zlatna zrnca. Nakon što bi se lopatom nanio pijesak na tu dasku, u limenu posudu s dugačkom drškom zagrabila bi se voda i izlijevala po pijesku. Bilo je potrebno pronaći i skupiti mnogo (više stotina do tisuću) zlatnih zrnaca da bi se dobio gram zlata. Sljedeća faza postupka uključivala je živu. Da bi odstranili sav mulj, međimurski su zlatari dodavali živu koja je povezala zlatna zrnca. Nakon toga je pak trebalo odstraniti živu. Smjesu mulja i žive stisnuli su pomoću lanene krpe i dobili kuglicu. Time je odstranjen dio žive, a ostatak je izlazio pečenjem na žeravici.

Danas se u Međimurju rijetki još bave zlatarenjem. Gradski muzej Čakovec sakupio je ostavštinu zlatarskih stoljeća na Dravi i Muri, a ovaj obrt ponovo oživljava kroz publikacije i radionice.

Piše: Marsela Alić

Komentari