Maštovitost pučkih običaja na sv. Luciju

Narodni običaji ponekad su toliko neobični i maštoviti da ne postoji nikakav razlog da ih se očuva, već da im se samo smijemo. Jedan od blagdana s takvim običajima je sv. Lucija, koja se obilježava 13. prosinca.

Lucija je živjela u 4. stoljeću u južnoj Italiji i o njoj nema pouzdanih podataka. Prema jednoj legendi Lucija si je iskopala oči jer se nije htjela udati za poganog zaručnika. Druga kaže da je uz svjetlo svijeća nosila hranu kršćanima koji su se skrivali u katakombama. Prije reforme kalenara njezin je blagdan padao na zimski solsticij, odnosno najdulju noć u godini, nakon koje dani postaju dulji. Stoga postoji izreka “sveta Lucija, mrak ubija”. Ime Lucija dolazi od latinske riječ lux, lucis, što znači svjetlo. Stoga hrvatska inačica imena Lucija glasi Svjetlana. Sveta Lucija postala je zaštitnica očiju te slijepih osoba, pisara, staklara, krojača, kovača, tkalaca, ratara… Prema pučkom običaju na dan sv. Lucije moramo čuvati vid i ne smijemo raditi ništa što podrazumijeva bušenje rupa!

U mnogim krajevima sjeverozapadne Hrvatske vjerovalo se da je na blagdan sv. Lucije moguće uvidjeti tko je u selu vještica. Za to je postojala iskušana metoda. Postupak je sljedeći: Na sv. Luciju potrebno je početi s izradom tronoščića i dovršiti ga do Badnjaka. Zatim ga ponesete na polnoćku i tijekom mise u određenom trenutku stanete na njega. Onaj tko gleda prema vratima, taj je vještac / vještica. Međutim, postoji realna opasnost od toga da vas vještice rastrgaju, pa morate pobjeći prije kraja mise. Tijekom bijega iza sebe morate bacati pšenicu jer će vještice stati da ju poberu, a vi ćete se spasiti.

Ako pak ne želite da vas vaš princ (ili princeza) na bijelom konju iznenadi, onda slijedite slavonski običaj. Na 12 papirića napišite imena 11 potencijalnih bračnih partnera i jedan ostavite prazan. Zatim ih palite po jedan na dan. Onaj koji ostane zadnji, postat će vaš odabranik. Ako vam ostane prazan papirić, znači da sljedeće godine ostajete sami.

Najsigurnija meteorološka prognoza također je moguća u predbožićno vrijeme. Nakon sv. Lucije ostaje 12 dana do Božića. Svaki dan do Božića zapisujte kakvo je vrijeme jer jedan dan predstavlja jedan mjesec u godini. Nešto kompliciranija metoda je predviđanje uspjeha. Riječ je o soljenju 12 režnjeva luka. U kakvom će stanju biti režanj luka nakon što ispusti vodu, takav će biti vaš uspjeh u sljedećih 12 mjeseci.

U Dalmaciji su djeca dobivala darove na sv. Luciju, a ne na sv. Nikolu. Ostavljala su navečer ispred vrata malo slame za Lucinog magarca. Lucija se čini boljim izborom za nositeljicu poklona jer nikad nije donosila šibe. Međutim, odrasli su se dosjetili jadu i osmislili jedinstven način kako natjerati djecu da budu bolja. Netko bi se u selu ovio bijelom tkaninom te, noseći životinjske oči na pladnju u jednoj ruci i nož u drugoj, plašio djecu.

Jedan od zabavnijih običaja je obilaženje kuća. Mladi su tikvama izdubili oči, nos i usta te stavili svijećicu. Tako osvjetljene tikve dizali su na prozor i plašili malu djecu te govorili: “Ide baba Luca, po selu se smuca!” Zatim je vesela družina od domaćina dobila neku sitnicu na dar. Podsjeća na Noć vještica (Halloween)? Svakako je riječ o pretkršćanskim vjerovanjima koja su se stopila s kršćanskim elementima.

Možda je ipak najlakše posaditi pšenicu i povezati je crvenom trakom jer samo ona štiti od uroka. U sredinu stavite jednu do tri svijeće, a posudu u kut sobe. Veličina pšenice simbol je plodnosti i pokazatelj ljetine u narednoj godini. Samo ne zaboravite nakon Božića pšenicu baciti na krov.

Piše: Marsela Alić

Komentari