Kratka povijest hlača

תוניסיה, סוף המאה ה-19 אריג קטיפת משי, פתילי מתכת מוזהבים וסרטים קלועים מתנת מנחם נני פרץ, פריז Woman’s trousers Tunisia, late 19th century Artificial silk, gilt metal-cord embroidery Gift of Menahem Nany Perez, Paris B79.1010

Hlače su danas sveprisutan odjevni predmet, kako u muškoj tako u ženskoj modi. Međutim, svatko tko je pogledao film ili pročitao roman čija je radnja smještena u staroj Grčkoj ili Rimskom Carstvu, zna da nije uvijek bilo tako. Zašto su hlače izborile prednost nad suknjama ili tunikama?

Počelo je na stepi

hlace-1Prve hlače pojavile su se na euroazijskoj stepi. Na području oko Bajkalskog jezera pronađene su figurice stare više od 15.000 godina koje, prema nekim tumačenjima, prikazuju ljude u hlačama. Ipak, najstariji ljudi za koje postoje čvrsti dokazi da su nosili hlače živjeli su prije 3000 do 3300 godina blizu današnjeg grada Turpana, u zapadnoj Kini. Neki od njih – vjerojatno ratnički sloj – nosili su hlače slična kroja današnjim jahačkim hlačama.

Zašto su nastale?

Hlače je teže izraditi nego suknju ili haljinu. Oni koji su ih prvi izradili morali su u vidu imati specifičnu primjenu za njih. Hladne zime sigurno su bile jedan od faktora, ali ipak ne glavni. Život ljudi na područjima s kojih potječu prve hlače bio je nomadski i usko povezan s pripitomljavanjem konja. Najvažniji faktor za razvoj hlača bio je, dakle, potreba za zaštitom nogu od trljanja i žuljanja koje nastaju uslijed cjelodnevnog jahanja.

Dolazak hlača među civilizirane narode

skitska pločica
skitska pločica

Prvi narodi kod kojih je zabilježeno nošenje hlača bili su Skiti i njihovi susjedi Baktri te Sogdijci. Hlače su se od njih proširile na dva velika carstva: Perzijsko i Kinesko. Perzijanci su, izgleda, prihvatili hlače bez mnogo okolišanja, a jedna od posljedica njihovih osvajačkih pohoda je proširenje toga odjevnog predmeta na čitavi Bliski Istok, uključujući zemlje maloazijskih Grka. Hlače su doslovce postale uvjet preživljavanja u razjedinjenoj Kini – one države koje su ih prihvatile mogle su razviti učinkovitiju konjicu i time su nadvladale svoje konzervativnije susjede.

Hlače kao oznaka barbara

Stari Grci i Rimljani, kao i praktički svi narodi antičkog Sredozemlja, na nogama su nosili isključivo odjevne predmete nalik suknjama ili haljama. Iako su narodi poput Kelta, Dačana i Germana spremno preuzeli hlače, Grci (izuzev onih pod vlašću Perzijanaca) smatrali su ih barbarskima i predmetom sprdnje. Već u 6. stoljeću pr. Kr. postoje zapisi u kojima Grci hlače nazivajušarenim vrećama. Nadalje, smetalo ih je što su hlače nosili pripadnici obaju spolova, što su oni smatrali neprihvatljivim. Rimljani su bili posebno neskloni istom odjevnom predmetu, ali su upravo preko njih hlače ušle u uporabu naciviliziranom Zapadu.

Rimljani otkrivaju vrijednost hlača

Rimljani su prvi sredozemni narod čiji su vojnici prodrli na prostor današnje Francuske i Beneluksa. Kako je riječ o prostoru mnogo hladnije klime nego su bili navikli, uskoro su uvidjeli važnost odjeće koja – grije noge. Prvi rimski vojnici koji su počeli nositi hlače bili su konjanici, a zatim se taj običaj proširio i među pješacima. Te su hlače nazivali braccae, a one su sezale do gležnja. Kasnije su uveli i femoraliae ili feminaliae, široke kratke hlače. Koliko god bile praktične, ipak ih je bilo zabranjeno nositi u gradu Rimu.

Srednji vijek – dominacija hlača na Zapadu

Njemačka, 4. st.
Njemačka, 4. st.

Padom Zapadnoga Rimskog Carstva nestala je i rimska predrasuda protiv hlača. Nadalje, Velika seoba naroda imala je za posljedicu naseljavanje stanovništva iz sjeverne i istočne Europe – među kojima je nošenje hlača bila uobičajena pojava – u južnu i zapadnu. Vodeći slojevi novopridošlih naroda bili su uglavnom ratnici na konjima, što je rezultiralo povezivanjem hlača s moći i muževnošću. Prevladale su hlače slične tajcama, a nosilo ih se ispod tunike (duge košulje koja je sezala do koljena). Žene su nosile tajce kao muškarci, ali gotovo uvijek ispod haljine.

Francuska revolucija mijenja modu

Francuska revolucija izbila je 1789. i označila kraj mode širokih hlača i tajca. Revolucionari su, uz političku, uveli i modnu revoluciju jer su nosili bitno različit tip hlača od pripadnika tzv. starog režima. Njihove hlače, za razliku od dotadašnjih, nisu prianjale uz tijelo; sezale su do gležnja umjesto do koljena te nisu imale vezice na krajevima nogavica. Početkom 19. stoljeća moda takvih hlača proširila se među svim slojevima ostalih europskih zemalja te se zadržala do danas.

Hlače u ranom novom vijeku

Vremenom su srednjovjekovne tunike postajale sve kraće, tako da su tajce postale vidljivije. U 16. su stoljeću postale rasprostranjene vrlo široke i kratke hlače ispod kojih su se nosile tajce, a tunike su prerasle u košulje koje su se nosile ispod prsluka. U idućem su stoljeću među muškarcima viših slojeva te hlače postajale sve ukrašenije i raskošnije, dok su se kod nižih slojeva pojavile uže hlače koje su u nekim slučajevima sezale do gležnja. Kod žena su hlače postojale samo u obliku donjeg rublja s dugim nogavicama.

Borba žena za pravo na nošenje hlača

Katharine Hepburn
Katharine Hepburn

Prvi organizirani pokušaji da se hlače vrate u domenu ženske mode nastali su u drugoj polovici 19. stoljeća zahvaljujući Elizabeth Smith Miller i Amelije Bloomer iz SAD-a. One su pokrenule trend širokih ženskih hlača poznatih kao bloomers, što je bilo u sklopu njihova aktivizma za jednakost spolova (tadašnja ženska nošnja ograničavala je pokretljivost). Iako su u početku ismijavane, krajem 19. stoljeća žene su se sve češće pojavljivale u javnosti u hlačama, ali samo u prilikama kada su haljine bile nezgodne – npr. jahanje ili vožnja biciklom. Iako su se 1930-ih velike modne ikone poput Coco Chanel, Marlene Dietrich i Katherine Hepburne javno prikazivale u hlačama, prihvaćanja hlača kao dijela ženske garderobe tekao je vrlo sporo te je postojao društveni otpor prema njima sve do 1970-ih.

hlace_t-katharine-hepburn-pants-hollywood.psdTraperice

Traperice su se prvi put pojavile krajem 1873., a u idućem su stoljeću postale svjetski fenomen, svojevrsni simbol 20. stoljeća. Iako su ih u početku nosili kalifornijski rudari, one su se vremenom proširile na druge društvene slojeve i na pripadnike obaju spolova. U drugoj polovici 20. stoljeća stekle su popularnost buntovne mladeži, a u idućim su desetljećima postale univerzalan odjevni predmet, prihvatljiv i u formalnom okruženju.

Piše: Boris Blažina

 

Komentari