Puštanje vjetrova na Zapadu nije nešto što je prihvaćeno kao pristojno ponašanje, ali je u Japanu potpuno neprihvatljivo, i sami Japanci kažu da je ‘prdnuti’ isto kao i “baciti granatu u gomilu”. Ukoliko osjetiti potrebu za ispuštanjem vjetrova u Japanu jednostavno se morate udaljiti od društva u kojem ste i odraditi to što već trebate u osami.
Nova profesija heoibikuni
U razdoblju Edo ispuštanje vjetrova je bilo neprihvatljivo kao i danas, s tim da je teže posljedice nosilo za ženu nego muškarca. Prema jednoj od priča u ovom razdoblju japanske prošlosti nakon što su prosci došli u kuću djevojke kako bi dogovorili brak, djevojka je nehotice ispustila vjetar pred svima. Poslije je pobjegla glavom bez obzira iz prostorije prepune ljudi i izvršila suicid. Zbog takvih neugodnih događaja pojavila se jedna potpuno nova profesija koja se naziva heoibikuni, a koja podrazumijeva dvorkinju mlade imućne dame, koja preuzima ujedno i odgovornost za nezgode poput slučajnog ispuštanja vjetrova. Naravno da je svima jasno tko je u datoj situaciji krivac, ali je ovako bogata dama mogla “sačuvati svoj obraz”.
Svitak He-gassen
Ovakvo stajalište je čudno s obzirom na japanski svitak koji se naziva He-gassen i koji doslovno znači “Natjecanja u prdenju”. Svitak je nastao u razdoblju Edo ili Tokugawe, a koje je trajalo između 1603. i 1868., a smatra se da potječe iz sredine 19. stoljeća. Ono što je poznato da je razdoblje Edo počelo sukobom s Europljanima i njihovim tradicijama te izoliranjem zemlje od stranih utjecaja, dok je završilo prisilnim otvaranjem Japana prema Zapadu. Ne zna se tko je autor ovog svitka, kao niti je li riječ o jednoj ili više osoba. No, na prvi pogled ovaj svitak odaje dojam kao da ga je izradila samo jedna ruka. On sadrži 15 slika i započinje prikazom oglašavanja natjecanja u ispuštanju vjetrova, a slijede ilustracije kuhanje i jedenja kao pripreme za nadmetanje. Prema sadržaju svitaka jasno je da u ovim borbama u ispuštanju smrdljivih plinova sudjeluju muškarci i žene i to u prilično obnaženom izdanju. U njemu bivaju “pokošeni”ne samo drugi natjecatelji već stradavaju i okolne životinje, kao i drveće.
Postoje različita tumačenja svitka, a najčešće se tumači kao obračun sa Zapadnjacima u trenutku kada se zemlja otvorila ponovno zapadnjačkim utjecajima nakon dugog razdoblja izolacije. Kako nigdje nema Zapadnjaka na svitku skloniji smo vjerovati da je to bila neka vrsta društvenog komentara u kojem se autor obračunavao s društvenim normama na šaljiv način.
Piše: Sonja Kirchhoffer
