Puštanje vjetrova na Zapadu nije nešto što je opće prihvaćeno, ali je u Japanu potpuno neprihvatljivo, i sami Japanci kažu da je ‘prdnuti’ isto kao i “baciti granatu u gomilu” i za njega nema opravdanja. Ukoliko osjetiti potrebu za ispuštanjem vjetrova u Japanu jednostavno se morate udaljiti od društva u kojem ste i odraditi to što već trebate u osami.
Nova profesija heoibikuni
U razdoblju Edo ispuštanje vjetrova je bilo neprihvatljivo kao i danas, s tim da je teže posljedice nosilo za ženu nego muškarca. Prema jednoj od priča u ovom razdoblju japanske prošlosti nakon što su prosci došli u kuću djevojke kako bi dogovorili brak, djevojka je nehotice ispustila vjetar pred svima. Poslije je pobjegla glavom bez obzira iz prostorije prepune ljudi i izvršila suicid. Zbog takvih neugodnih događaja pojavila se jedna potpuno nova profesija koja se naziva heoibikuni, a koja podrazumijeva dvorkinju mlade imućne dame, koja preuzima ujedno i odgovornost za nezgode poput slučajnog ispuštanja vjetrova. Naravno da nitko nije vjerovao u ovakvo preuzimanje odgovornosti, ali je to onoj koja je nosila “krivicu” skidalo ljagu s obraza.
Svitak He-gassen
Ovakvo stajalište je čudno s obzirom na japanski svitak koji se naziva He-gassen i koji doslovno znači “Natjecanja u prdenju”. Svitak je nastao u razdoblju Edo ili Tokugawe, a koje je trajalo između 1603. i 1868., a smatra se da on potječe iz sredine 19. stoljeća. Ono što je poznato da je razdoblje Edo počelo sukobom s Europljanima i njihovim tradicijama te izoliranjem zemlje od stranih utjecaja, dok je završilo potpunom suprotnošću odnosno prisilnim otvaranjem Japana prema Zapadu. Ne zna se tko je autor ovog svitka, kao niti je li riječ o jednoj ili više osoba. No, na prvi pogled ovaj svitak odaje dojam kao da ga je izradila samo jedna ruka. On sadrži 15 slika i započinje prikazom oglašavanja natjecanja u ispuštanju vjetrova, slijede ilustracije kuhanje i jedenja kao pripreme za nadmetanje. Prema sadržaju svitaka jasno je da u ovim borbama u ispuštanju smrdljivih plinova sudjeluju muškarci i žene i to u prilično obnaženom izdanju. U tom natjecanju ovim vjetrovima bivaju “pokošeni”ne samo drugi natjecatelji već stradavaju i okolne životinje, kao i drveće.
Postoje različita tumačenja svitka, a najčešće se tumači kao obračun sa Zapadnjacima u trenutku kada se zemlja otvorila ponovno zapadnjačkim utjecajim nakon dugog razdoblja izolacije. Kako nigdje nema Zapadnjaka na svitku skloniji smo vjerovati da je to bila neka vrsta društvenog komentara u kojem se autor obračunavao s društvenim normama na šaljiv način.
Piše: Sonja Kirchhoffer
