Hrvatski slavuji: 5 opernih diva koje su oduševile svijet

Hrvatski slavuji: 5 opernih diva koje su oduševile svijet

Danas se u Hrvatskoj divimo sportašicama, pjevačicama lakih nota, raznoraznim starletama i glumicama sapunica, a nekada su apsolutne zvijezde bile operne pjevačice. Pet hrvatskih opernih diva steklo je europsku i svjetsku slavu, a njihovi scenski nastupi oduševljavali su kritiku i publiku. Bile su lijepe, nadarene i s lakoćom pjevale najzahtjevnije uloge.


Broj_5

MATILDA MALLINGER

Operna sopranistica rođena u Grazu 17. veljače 1847. godine djetinjstvo provodi u  Zagrebu. Njen otac bio je redoviti član gradskog Kazališnog orkestra i učitelj klarineta na Glazbenom zavodu. Mala Matilda od oca je naslijedila ljubav prema glazbi i već su je u ranom djetinjstvu nazivali slavujček. S navršenih dvanaest godina primljena JE na pjevački tečaj Glazbenog zavoda, a školovanje je nastavila u Pragu i Beču, gdje je povremeno nastupala. U Beču su je zapazili Franz Lachner i Richard Wagner koji joj sređuju trogodišnji ugovor (1866. – 1869.) s Bavarskom državnom operom u Münchenu.

Prvi nastup Matilde Mallinger u Münchenu, u naslovnoj ulozi Bellinijeve Norme, u listopadu 1866. bio je ravan senzaciji. Nije još navršila ni dvadeset godina, a pjevala je jednu od najtežih uloga u cjelokupnom sopranskom repertoaru. Novine su se natjecale u pohvalnim kritikama opisujući njezin glas „čist kao zvono“ i „umiljato lijep“. Matilda nastavlja karijeru postavši prvakinja minhenske opere, a u opernu povijest upisala se 21. lipnja 1868. nastupajući u praizvedbi Wagnerove opere Majstori pjevači. Svečana praizvedba održana je uz nazočnost bavarskog kralja Ludovika II. i samog skladatelja. Matilda je briljirala, a kralj ju je proglasio utjelovljenjem ideala njemačke djevojke te naložio da se izradi poprsje te „vitke i dražesne djevojke“.

Sada već slavna diljem Europe Matilda 1869. odlazi u Berlinsku državnu operu, gdje kao prvakinja nastupa do 1882. godine, kada se povlači sa scene. Uz stalni angažman u berlinskoj Operi nastupala je, između ostalog, u milanskoj Scali, Muzičkoj akademiji u New Yorku, Bečkoj državnoj operi te kazalištu Marijinsky u St. Peterburgu.

Nakon blistave karijere radila je kao učiteljica pjevanja u Pragu, a zatim je predavala na Eichelbergschenovom konzervatoriju u Berlinu. Matilda Mallinger preminula je u Berlinu 1920. godine, a njezina kći Marie nastavila je majčinim stopama te postala poznata operna pjevačica.


Broj_4ILMA DE MURSKA

Hrvatska operna diva, pravim imenom Ema Pukšec, rođena je 6. veljače 1834. u Ogulinu. Kao sopran bila je briljantna, ali kao osoba ekscentrična. Prozvana je hrvatski slavuj i prva je pronijela slavu hrvatskog pjevanja trima kontinentima.

Otac joj je bio graničarski kapetan Josip Pukšec, koji premještajem u Zagreb (1850.) dobiva titulu plemića s pridjevkom de Murski. Glazbenu poduku dobiva u Zagrebu i Beču, a debitira 1862. u Firenci, u ulozi koja će postati krunskom u njenu repertoaru – kao kraljica Margot de Valois u Meyerbeerovim Hugenotima. Nakon uspješnog debija Ilma dobiva angažmane diljem Europe, gdje stječe slavu kao pjevačica savršene tehnike i vrhunske muzikalnosti te izvanredna glumica koja uvjerljivo tumači uloge s tzv. prizorima ludila.

Zvali su je hrvatskim slavujem, povijesnom pjevačicom 19. stoljeća i lady of position. Posvuda je bila slavljena i primala basnoslovne honorare. Privatno je Ilma bila zavodljiva, iako razmažena, svojeglava, mušičava i nepromišljena.
Nakon blistave europske karijere gostovala je u Americi, Australiji i Novom Zelandu. Godine 1880. postaje profesorica na Nacionalnom glazbenom konzervatoriju u New Yorku. Međutim, njezina pjevačka škola u Americi nije odgovarala novim pjevačkim zahtjevima i ona se razočarana, tjelesno i duševno posve iscrpljena vratila u München, gdje je preminula 1889. godine. Njoj u čast održava se kulturološka manifestacija Dani Ilme de Murske u Ogulinu.


Broj_3

SREBRENKA JURINAC

Jedna od najvećih umjetnica operne scene 20. stoljeća, sopranistica i glumica, rođena je 24. listopada 1921. u Travniku. Kao djevojčica dolazi u Zagreb gdje pohađa školu časnih sestara te upisuje tečaj ritmike i plesa. Kasnije upisuje građansku gimnaziju, nakon koje počinje učiti pjevanje kod Marije Kostrenčić na Muzičkoj akademiji. Već na trećoj godini studija (1942.) s velikim uspjehom debitira kao Mimi u Puccinijevoj La Boheme. Ondašnji kritičari opisali su je kao „umjetnicu velikog formata čije glasovne dispozicije dozvoljavaju najveće nade“. Nakon takva hvalospjeva pjevala je naslovnu ulogu na praizvedbi Sunčanice Borisa Papandopula i nastavila nizati ulogu za ulogom. Godine 1943. u filmu Oktavijana Miletića Lisinski tumači ulogu grofice Sidonije Erdődy.

Sljedeće godine odlazi u Beč gdje prolazi na audiciji za angažman u Bečkoj državnoj operi. Zahvaljujući svom izražajnom glasu i atraktivnoj scenskoj pojavi postaje prvakinja Bečke opere, gdje ostvaruje bogat i raznolik repertoar likova složene osobnosti. Glavne uloge ostvarila je u operama Straussa, Mozarta, Verdija, Monteverdija, Puccinija, Beethovena, Čajkovskoga,  Wagnera i mnogih drugih skladatelja. Gostuje i u prestižnim europskim opernim  kućama (Scala, pariška Opera, Covent Garden…), a pjeva i na koncertima. Gostovala je i u zagrebačkom HNK-u te na Dubrovačkim ljetnim igrama. Publika ju je obožavala, kritika visoko cijenila.

Snimila je niz komercijalnih izdanja kompletnih opera za velike gramofonske tvrtke i nekoliko filmskih ekranizacija opera. Godine 1982. povukla se s pozornice i počela se baviti pedagoškim radom. Srebrenka Jurinac preminula je 2011. godine u njemačkom Augsburgu.


Broj_2MILKA TRNINA

Jedna od najslavnijih svjetskih opernih pjevačica rođena je 19. prosinca 1863. u moslavačkom mjestu Vezišću, pokraj Ivanić-Grada. Giacomo Puccini smatrao ju je najboljom izvođačicom njegove opere Tosca u cijelome svijetu. Gostovala je širom Europe i Amerike, uključujući London, New York i Bayreuth, središtu Wagnerove glazbe. Milka Trnina bila je vagnerijanska pjevačica, a odlično je interpretirala Beethovenove i Mozartove likove.

Milka Trnina bila je jedna od rijetkih umjetnica koja je doživjela zasluženo priznanje u svojoj domovini. Kada je 1898. gostovala u Zagrebu, priređeno joj je nevjerojatno slavlje, a obožavatelji su je kočijom ispratili do hotela.

Nažalost, imala je problema zbog upale ličnog živca (nervusa facialisa), pa je odlučila povući se prije nego padne kvaliteta njezine izvedbe. Posljednji put nastupila je 1. rujna 1906. godine u Walkiri. Novac od svoje oproštajne izvedbe poklonila je Društvu za poljepšavanje Plitvičkih jezera. U znak zahvalnosti jedan od najljepših plitvičkih slapova prozvan je Slapom Milke Trnine. Odlučila je ostatak života putovati, podučavati i organizirati dobrotvorne akcije. Postala je počasnom članicom Muzičke akademije, voditeljicom odjela solo pjevanja i članicom ispitne komisije. Po Milki Trnini danas se zove i nagrada Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Milka Trnina umrla je od upale pluća 1941. godine.


Broj_1

ZINKA KUNC

Jedna od najslavnijih sopranistica 20. stoljeća, primadona njujorške Opere Metropolitan, rođena je 17. svibnja 1906. godine u Zagrebu. Zinka se glazbom bavila od malih nogu, a njezin talent uočila je njezina velika prethodnica te kasnija učiteljica Milka Trnina. Pjevanje je studirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a prvi nastup imala je u Ljubljani 1927. godine. Od 1928. do 1935. bila je prvakinja zagrebačke Opere, u kojoj je ostvarila 27 uloga u rasponu od Bellinija preko Verdija i Puccinija do Wagnera i Straussa. Nastupivši u Njemačkom kazalištu u Pragu i Salzburškim svečanim igrama skreće na sebe svjetsku pozornost.

Godine 1937. prvi put nastupa u Metropolitanu gdje kao primadona radi do 1966. (uz prekid između 1947. do 1951.). U ovoj elitnoj opernoj kući nastupila je nevjerojatna 424 puta u 14 uloga. Kritičari su o njoj pisali hvalospjeve, publika ju je obožavala, a kolege su je zvale Kraljica kuće. Nastupala je i u drugim prestižnim svjetskim opernim kućama poput Bečke državne opere, milanske Scale, londonskog Covent Gardena, a u nekoliko navrata gostovala je i u rodnom Zagrebu.

Snimala je i gramofonske ploče za tvrtku RCA tako da su mnoge njezine izvedbe sačuvane. Otišla je u mirovinu 1966. te se bavila pedagoškim radom. Dobitnica je specijalne medalje kao jedna od 87 istaknutih osoba stranoga podrijetla koje su svojim doprinosom zadužile New York i SAD. Zinka Kunc Milanov preminula je u New Yorku 1989. godine.

Piše: Boris Blažina i Dražen Krajcar

Facebook Comments

Vezani članci