Cahokia – indijanski grad na Mississppiju

Iako su svima poznate indijanske civilizacije Srednje Amerike i Anda, znatno manje ljudi je čulo za najveću pretkolumbovsku civilizaciju na području današnjeg SAD-a. Riječ je o tzv. Kulturi Mississippija koja se razvila u dolini rijeke Mississippi i zatim proširila na istok i zapad. Glavne su joj karakteristike bile ograđena naselja, veliki zemljani humci u obliku piramida, uzgoj kukuruza, bakreni vjerski predmeti i složeni oblici društvene organizacije temeljeni na savezima plemena pod vodstvom poglavica. Prvi Europljanin koji je spomenuo ovu kulturu je konkvistador Hernando de Soto. Tada je Kultura Mississippija već zamirala. U 16. su stoljeću njeni gradovi bili napušteni, žrtve Malog ledenog doba i epidemija bolesti koje su donijeli Europljani.

Najveće naselje te kulture zvalo se Cahokia, a smješteno je blizu današnjeg grada St. Louis. Na vrhuncu se prostiralo na oko 16 kvadratnih kilometara, a obuhvaćalo je oko 120 humaka različitih veličina, oblika i funkcija. Većina znanstvenika smatra da je riječ o najvećem pretkolumbovskom gradu sjeverno od Meksika. Cahokia je nastala oko 600., a prvi humci oko 900. godine. Najvažniji od njih je Monks Mound, čiji je volumen ekvivalentan piramidama kod Gize u Egiptu. Na vrhu mu se nalazio hram.

Stanovnici nisu poznavali pismo, ali postojanje planski izgrađenih nastambi, radionica, drvenih krugova, humaka i grobnica ukazuje na složeno i napredno društvo. Izvorno ime grada je nepoznato, a ime Cahokia potječe od indijanskog plemena koje je tu živjelo u 17. stoljeću iako oni vjerojatno nisu potomci graditelja drevnog grada. Grad je doživio procvat u 13. stoljeću, razdoblju kada je toplija klima omogućila veće poljoprivredne prinose. Razvoju grada pridonio je i njegov položaj na važnom prometnom čvorištu između istoka i zapada Sjeverne Amerike te Meksičkog zaljeva na jugu i Velikih jezera na sjeveru. Vjeruje se da je na vrhuncu imao između 6000 i 40.000 stanovnika. Arheološki nalazi potvrđuju da je lokalno stanovništvo izrađivalo i izvozilo poljoprivredni alat i predmete od bakra.

Grad je početkom 14. stoljeća naglo propao te je napušten. Uzrok tomu je nepoznat, ali mogući faktori uključuju prekomjerni lov, deforestaciju, poplave ili širenje bolesti zbog prenapučenosti grada.

Piše: Boris Blažina

Komentari