Kada netko spomene riječ piramida, prva nam je asocijacija Egipat. Piramide, međutim, postoje diljem svijeta – u Srednjoj Americi, Aziji, Africi pa i u Europi. Tako u grčkoj ravnici Argolidi na Peloponezu postoje ostatci piramidalnih građevina. Prvi poznati opis tih piramida dao je grčki putopisac Pauzanija (2. stoljeće), smatrajući da je riječ o grobnicama poginulih vojnika iz grada Arga izgrađenima u 7. stoljeću pr. Kr. Pauzanija je opisao dvije takve strukture, ali nijedna od njih nije opstala do danas.
Ipak, očuvano je ukupno osam grčkih piramida – jedna kod Hellinikona, dvije kod Epidaura, jedna kod Ligourija, jedna kod Nafpliona, dvije kod Mikene i jedna kod Neapolisa. Te su građevine mnogo manje od poznatih egipatskih piramida kod Gize – vrhovi im dosežu od 3,5 do 8,5 metara pod kutom od 60 stupnjeva.
Arheološka istraživanja piramida započela su početkom 20. stoljeća. Među ostatcima piramida otkrivene su keramičke posude i svjetiljke. Arheolozi smatraju da vjerojatno nije riječ o grobnicama, već nekoj vrsti stražarnica, spomenika ili astronomskih opservatorija. Nastale su velike kontroverze oko datiranja piramida – procjene o njihovoj starosti kreću se od oko 400. pr. Kr. do oko 3000. pr. Kr. Prema najnovijim istraživanjima, nastale su oko 2700. pr. Kr., što ih čini otprilike jednako starima kao najstarije piramide u Egiptu.
Piše: Boris Blažina
