Ako ovu zgradu niste vidjeli u stvarnom životu sigurno ste ju zamijetili u filmskim kadrovima poput “Spidermana”, “Godzille” i brojnih drugih hitova. Znamenita njujorška zgrada poznata pod imenom Flatiron, ima 22 kata i nalazi se na raskrižju Pete avenije i Broadwaya na Manhattanu. Ona je zbog svog tankog trokutastog oblika jedna od najprepoznatljivijih građevina i to ne samo na Manhattanu već i na svijetu. Kada je pogledamo kako se odlično uklapa u suvremeni okoliš nikada ne bismo rekli da je sagrađena davne 1902. godine. Projektirali su je arhitekti Daniel Burnham i Frederick Dinkelberg, a jedna je među prvim građevinama koje su otvorile eru nebodera od čelika.
Tko je kupac?
U vrijeme Velike depresije prodana je u sklopu ovrhe za samo 100 000 dolara, i nedavno se opet našla na aukciji, ali je sada dosegla cijenu od vrtoglavih 190 000 milijuna dolara. Jedan od partnera u tvrtki Abraham Trust, koja je kupila neboder, kaže:
To je moj životni san od kada sam imao 14 godina. Radio sam svaki dan svog života da bih bio u ovoj poziciji.
Iako je očito ushićen nije za sada dao svoju viziju njezine namjene u budućnosti, barem ne onu javno poznatu.
Zašto je došlo do aukcije?
Možda se pitate kako je ova zgrada, koja je bila u vlasništvu konzorcija nekretnina, završila na aukciji. Vjerovali ili ne, zato što je već neko vrijeme prazna, a njezini zadnji vlasnici se nisu mogli dogovoriti oko namjene nebodera. Zbog takve situacije Vrhovni je sud New Yorka naložio dražbu. No, i zgrada je nezgodna za korištenje zbog svog specifičnog dizajna jer unutar nje nalazimo podosta manjih i čudnih prostorija. Unatoč tom nedostatku prostora – unutar zgrade se pružaju fantastični vidici, a posjeduje i starinski hidraulični lift koji će zaljubljenicima u prošlost putovanje u visine učiniti podužim i napetim.
Fuller nazivaju svi Flatiron – razlog bi vas mogao iznenaditi!
Iako je zgrada nazvana Fuller prema vlasniku kompanije koja je neboder podigla, ljudi to ime naprosto nisu prihvatili te su je nazvali ili možda prije nastavili zvati Flatiron. Ovaj naziv navodno potječe od toga što je parcela na kojoj je neboder sagrađen nosila ovo ime. Navodi se da je to posljedica oblika parcele koji je “neodoljivo” podsjećao ljude na trokutasto starinsko glačalo, a možda i iza toga postoji i neka druga priča koja nam nije poznata. Zgradu nisu svi dočekali s jednakim oduševljenjem. Nazivali su je raznim imenima, pa i arhitektonskom grdosijom. Unatoč ovakvom ne uvijek lijepom imenovanju svi su se složili da je posebna, pa je službeno proglašena znamenitošću 1966. godine.
Iako budućnost zgrade nije poznata, kupac se kune da će mu na prvom mjestu biti dobrobit građevine. Ukoliko je tome doista tako onda ovoj zgradi predstoje bolji dani, i na kraju krajeva što god bilo više neće zjapiti prazna.
Piše: Sonja Kirchhoffer
