Svjetsko čudo: Mauzolej u Halikarnasu

Mauzolej u gradu Halikarnasu na zapadnoj obali Male Azije (danas Bodrum u Turskoj) izgrađen je kratko nakon smrti perzijskog satrapa (namjesnika perzijskog cara) Mauzola, vladara pokrajine Karije, 353. pr. Kr.

U to su vrijeme, naime, Perzijanci vladali maloazijskim Grcima. Mauzol je bio ljubitelj grčke kulture, a njegova je kći nastavila vladati nakon što je to područje osvojio Aleksandar Veliki. Mauzolova je supruga naredila izgradnju veličanstvene grobnice u kojoj bi bila pokopana sa suprugom. Umrla je samo dvije godine nakon njega te nije doživjela završetak gradnje grobnice. Urne s pepelom pokojnog bračnog para stavljene su u središnju prostoriju još nedovršene građevine, nakon čega je prilaz prostoriji zatrpan.

Raskošna grobnica bogatog namjesnika

Zgrada nazvana Mauzolej djelo je grčkog kipara Piteja, a ukrasila su je četvorica poznatih kipara (Leohar, Skopa, Brijaksid i Timotej), i to tako da je svaki izradio reljefe na jednoj strani zgrade. Reljefi su prikazivali prizore iz grčko-perzijskih ratova, lova i legendi, posebno amazonomahiju (borbu Grka protiv Amazonki). Zanimljivo je da je Skopa prethodno bio angažiran na obnovi Artemidina hrama u Efezu. Mauzolej se nalazio na brdu s lijepim pogledom na Halikarnas. Izgrađen je oko središnje grobne komore okružene s 36 jonskih stupova koja se uzdizala iznad 32 metra visokog četvrtastog podnožja. Između stupova stajale su skulpture bogova i pripadnika kraljevske obitelji. Na platformu se moglo popeti stubama, na čijim su se bokovima nalazili kameni lavovi. Stupovi su služili kao potporanj krova u obliku četverostrane stepenaste piramide, na vrhu koje se nalazila skulptura četveroprega s Mauzolom i Artemizijom. Oko tog središnjeg kipa postavljene su skulpture lavova. Ukupna visina građevine bila je 46 metara. Dojam koji je ostavljala ova monumentalna građevina jasno je vidljiv po činjenici da i danas rabimo pojam mauzolej za raskošne grobnice.
Nije poznato kada je točno Mauzolej uništen, ali vjerojatno su ga do početka srednjeg vijeka djelomično razorili potresi. Međutim, ruševine su još bile impozantne do 15. st. kada su ih vitezovi ivanovci iskoristili za izgradnju svoje utvrde kod Bodruma. Kada su ivanovci otkrili grobnicu, ona je već bila temeljito opljačkana. Danas je od veličanstvene grobnice očuvan samo dio temelja te neke oštećene skulpture i reljefi koji se čuvaju u British Museumu u Londonu.

Piše: Boris Blažina

Komentari