Šamar kralju na Novu godinu u Esagili

Jedan od najznačajnijih babilonskih kraljeva zvao se Hamurabi. Vladao je u 18. st. pr. Kr. i pripisuje mu se izgradnja snažnih gradskih zidina Babilona, sustava kanala za navodnjavanje te Esagile, hrama posvećenog vrhovnom bogu Marduku.

Hramovi su općenito bili vrlo važni u babilonskom društvu jer su tamo bili pohranjeni najvažniji državni i povijesni spisi, uključujući popise kraljeva, iznimno važne dokumente za rekonstrukciju povijesti drevne Mezopotamije. Esagila se nalazila na vrhu zigurata (stepenaste piramide). Oko prikaza boga Marduka nalazili su se prikazi božanstava gradova koji su potpali pod babilonsku vlast. Do Esagile se stizalo dugim nizom stepenica koji je vodio od baze zigurata do njegovog vrha. Kraj hrama nalazilo se umjetno jezerce Abzu, simbolično utjelovljenje boga vode Enkija, Mardukova oca. Iako je Babilon prošao kroz mnoge faze uspona i propadanja, Esagila je uvijek bila srce njegove civilizacije te simbolično središte svijeta.

Na Novu godinu Marduk je prema predaji silazio u Esagilu i drugim je bogovima iznosio svoje godišnje planove. Tom je prilikom visoki svećenik iz Esagile recitirao Enuma Eliš, babilonski ep o postanku svijeta, a zatim se kralj morao pokoriti pred kipom Marduka i izreći da se nije ogriješio pred Bogom. Nakon toga bi ga visoki svećenik snažno ošamario (vjerojatno kao simboličnu kaznu za grijehe počinjene iz neznanja), a kralj bi od Boga primio proročanstvo o veličanstvenoj budućnosti. Nakon toga je izveden ritual s bijelim bikom, ali nije jasno kako je točno tekao. Idućih bi se nekoliko dana u drugim hramovima i na ulicama grada provodio ritual u kojem su ostali bogovi simbolično priznali vrhovništvo Marduka. Na kraju bi od Esagile krenula povorka koja bi završila u Kući Nove Godine, hramu na obali Eufrata kod sjevernog ulaza u grad.

Piše: Boris Blažina

Komentari