Krak des Chevaliers – najveća križarska utvrda

Na strateškom položaju nad prolazom Homs (tzv. Vrata Sirije) kod sirijsko-libanonske granice uzdiže se Krak des Chevaliers, orijaški spomenik iz doba križara. Ime ove znamenite utvrde može se prevesti kao Dvorac vitezova (sirijački krak – utvrda i francuski chevaliers – vitezovi). Građena je u nekoliko faza, počevši u 11. stoljeću kada se tamo smjestila kurdska posada u službi Alepskog emira i izgradila malu utvrdu. Nju su krajem stoljeća zauzeli križari. Početkom 12. stoljeća utvrda je predana knezu Galileje, jednom od križarskih vladara, a 1142. ustupljena je viteško-redovničkom redu ivanovaca. Oni su ubrzo pokrenuli veliki projekt proširenja utvrde, pretvorivši ju u svoj glavni stožer.

Utvrda je uspješno odolijevala arapskim napadima, a čak ni veliki vojskovođa Saladin nije ju se usudio napasti. Križari su se njome služili kao bazom za pohode protiv muslimana. Godine 1202. utvrda je uslijed potresa oštećena. Prilikom obnove određeno je da ju treba proširiti izgradnjom dodatnog obrambenog zida, pri čemu je stara utvrda postala središnji dio nove. Oko vanjskog zida je iskopan jarak i ispunjen vodom. Dvorišne zgrade izgrađene su u gotičkom stilu, a dvorska je kapela ukrašena primjercima križarskih freski koje je i danas moguće razgledati. Ukupna je površina kompleksa bila oko tri hektara. Tako je Krak des Chevaliers poprimio današnji izgled. Imao je dovoljno mjesta za smještaj oko 1000 konja i više od 2000 vojnika, a vjerovalo se da može izdržati čak pet godina pod opsadom.

Utvrdu je konačno osvojio egipatski sultan Baibars 1271. služeći se golemim katapultima i obmanom – posadi je poslao krivotvoreno pismo od križarskog zapovjednika u Tripoliju, naređujući im da se predaju. Nakon opsade je obnovio utvrdu i pretvorio kapelicu ivanovaca u džamiju. Krak des Chevaliers je uskoro nakon toga napušten, ali se u njegovoj okolici razvio gradić al-Husn, danas turističko središte. Francuska je vlada 1935. otkupila utvrdu te započela radove na obnovi. Godine 2006. uvrštena je na UNESCO-v popis Svjetske kulturne baštine. Pretrpjela je manja oštećenja tijekom Sirijskog građanskog rata.

Piše: Boris Blažina

Komentari