Dom hrvatskih banova

Banski dvori na Markovu trgu u Zagrebu danas su sjedište hrvatske vlade, ali u početku su bili privatna rezidencija. Zgrada se sastoji od dvije četverokrilne palače sagrađene u stilu baroknog klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća nadogradnjom na prijašnje srednjovjekovne građevine. Ta srednjovjekovna građevina bila je posjed obitelji Zrinski, ali je nakon propasti Zrinsko-Frankopanske urote 1671. zaplijenjena te prodana obitelji Čikulini. Kasniji su vlasnici bili grof Sermage i obitelj Kulmer, pa je zgrada bila poznata i pod imenom Palača Sermage-Kulmer.

Kulmeri su 1808. palaču prodali Zemaljskoj vladi Hrvatske i Slavonije za 75.000 forinti. Bila je to posljedica odluke Sabora o kupnjikraljevinske kuće u kojoj bi zajedno mogli stolovati Sabor, ban i najviši državni sudovi. Pored toga, kuća je trebala služiti za pohranu javnih spisa i saborskih zapisnika. Kako u zgradi nije bilo dovoljno mjesta za saborska zasjedanja te je ona u prvom redu služila kao rezidencija bana, uskoro joj je nadjenut kolokvijalni nazivbanska palača, kasnijebanski dvori. Prenamjena zgrade dovršena je početkom 1809. i tada su u njoj smješteni Kraljevski zemaljski arhiv (prizemlje), rezidencija bana (1. kat), Banski i Zemaljski sudovi (2. kat) te sabornica. Tridesetak godina kasnije od obitelji Rauch otkupljena je i susjedna zgrada, danas sjeverno krilo Banskih dvora, gdje su zatim premješteni spomenuti sudovi. Godine 1950., u vrijeme banovanja Josipa Jelačića, u zgradu je uvedena telegrafska žica, čime je Zagreb dobio brzojavnu vezu s Bečom. Još jedna velika nadogradnja kompleksa dogodila se 1882. godine, u vrijeme bana Ivana Mažuranića. U vrijeme bana Nikole Tomašića (1910. – 1912.) obnovljena je unutrašnjost Dvora – postavljeni su zrcalasti strop i vrijedni lusteri te keramička peć, a u dvoranu za primanje postavljeni su portreti hrvatskih banova.

Nakon raspada Austro-Ugarske u zgradi je stolovala vlada Države, kasnije Kraljevine SHS, od 1929. i ban Savske banovine, a od 1939. ban i vlada Banovine Hrvatske. U vrijeme NDH više nije bilo bana, ali su njegov ured preuzeli Ante Pavelić i ustaška vlada. Padom NDH 1945. zgrada je postala sjedište Vlade i predsjedništva socijalističke Hrvatske. Dana 7. listopada 1991. Dvori su pretrpjeli znatnu štetu u napadu aviona JNA. Ovaj je napad potaknuo preseljenje predsjednika RH u sigurniju rezidenciju na Pantovčaku, ali su Banski dvori ostali sjedište Vlade.

Piše: Boris Blažina


Komentari