Moćni topovi koji su nas branili u Domovinskom ratu

U članku koji smo za Vas danas pripremili bavit ćemo se topovima koji su korišteni i u Domovinskom ratu pa ukoliko volite oružje i njegovu povijest pročitajte članak koji slijedi.

Razvoj tenkova doveo do razvoja protuoklopnih topova 

Top je oružje koje ispaljuje različite razorne vrste streljiva na velike udaljenosti. Zbog pojave tenkova u Prvom svjetskom ratu razvijaju su protuoklopni topovi. Razvoj oružane tehnologije doveo je do potrebe za razvojem protuoklopnih topova veće probojne moći.

Razvoj protuoklopnog topa u britanskom arsenalu


Ovaj je protuoklopni 6-funtni top (57 mm) razvijen u britanskom arsenalu oružja nazvanom Woolwich. Arsenal se nalazio u jugoistočnom dijelu Londona. Rad na osmišljavanju 6-funtnog protuoklopnog topa počeo je još krajem 30-ih godina 20. st., ali je završen 1940.  Ovaj je top zbog nestabilne situacije na terenu, u kojoj su se britanske snage morale povući s bojišta u Francuskoj kod Dunkerquea, ostao još neko vrijeme “na čekanju”, u smislu proizvodnje. Proizvodnja oružja je bila komplicirana jer je zahtijevala ne samo prilagodbu postojećih proizvodnih pogona već i osposobljavanje ljudi koji će s tim oružjem baratati.

Glavno protuoklopno oružje Drugog svjetskog rata

Proizvodnja ovog protuoklopnog topa je započeta krajem 1941., dok je u upotrebu na bojišnici ušao tek iduće godine.  Upravo je protuoklopni top od 57 mm bio glavno protuoklopno oružje sredinom Drugog svjetskog rata. Prvi puta je korišten u Sjevernoj Africi u proljeće 1942. godina, a zbog njegove efikasnosti počeli su ga proizvoditi i Amerikanci. Američka je proizvodnja započela 1942. i trajala je do 1945. Razlika je velikim dijelom između ovih topova britanske i američke proizvodnje bila u dužini cijevi. Unatoč svom uspjehu u upotrebi tijekom Drugog svjetskog rata Amerikanci ga nakon toga više nisu koristili dok ga je Britanija zadržala u upotrebi, sve do 1960. Britanske su ga snage koristile u Korejskom ratu i u Sueskoj krizi. Kako se tehnologija stalno razvijala, kao i uostalom danas, tako se na bojištu pojavila nova generacija probojnijih topova. Unatoč tome ovi su topovi ostali zbog svoje manje veličine i veće mobilnosti u daljnjoj upotrebi. Ipak s razvojem topova razvili su se i bolji njemački tenkovi poput Tigra i Panzera zbog čega je definitivno trebalo raditi na razvoju jačih projektila. To je dovelo do pojave novih vrsta projektila (APDS – Armour Piercing Discarding Sabot) koji su prvi put upotrijebljeni 1944. prilikom iskrcavanja Saveznika u Normandiji. Upravo se ovaj karlovački top od 57 mm koristio novim razornijim projektilima, koji su u odnosu na one ranije imali dvostruku mogućnost prodora. Ipak, ti novi projektili nisu uspjeli zamijeniti one manje razorne jer su izgubili na preciznosti.

Upotreba ovog topa

Posada topa od 57 mm imala je šest osoba smještenih iza njega, a zaštitu su im pružali njegovi pomoćni bočni štitovi. Taj je top korišten u sastavu pješadije, ali su se cijevi tog kalibra koristile u zračnim i pomorskim snagama. Najviše se tijekom Drugog svjetskog rata koristio na zapadnom bojištu. Na području Azije su se pak koristili manji tenkovi zbog čega su ovi topovi tu bili manje potrebni.
Zbog brzog zastarijevanja oružja izvoz ovog oružja se smanjio, ali je ono i dalje ostalo u upotrebi.  U upotrebi je bio do 1960., no taj je podatak točan samo za razvijene dijelove svijeta, jer je to oružje još i danas u aktivnoj upotrebi u slabije razvijenim zemljama. Tako se kod nas koristio tijekom Domovinskog rata, a još se koristi i na području Afrike.

Pojavo 6-funtnih topova na području bivše Jugoslavije

Nakon prekida odnosa sa Sovjetskim Savezom, Zapad je počeo pružati vojnu pomoć JNA i ona je početkom 50-ih 20. stoljeća dobila veće količine vojnog naoružanja, među ostalim topove od 57 mm. Dio tih topova tijekom Domovinskog rata zarobili su pripadnici HV-a koji su se njime koristili za vrijeme ratnih operacija. U karlovački muzej su dopremljeni kao dio donacije umirovljenog brigadira HV-a Dubravka Halovanića 2007. godine. Analiza natpisa na topovima iz Karlovca pokazala je da su oni proizvedeni u Britaniji.
Ukoliko se nađete u blizini Karlovca možete ih pogledati izbliza u obnovljenom stanju u sklopu Muzeja Domovinskog rata Karlovac-Turanj. Nalaze se na mjestu na kojem su vođene najžešće borbe za Karlovac tijekom Domovinskog rata, i gdje je obranjen sam grad.

Piše Sonja Kirchhoffer

Komentari