22.10.2019.

Odora za zaštitu od kuge

Danas je lik liječnika u crnoj odori sa zastrašujućom pticolikom maskom nerazdvojivo povezan s Crnom smrti, pandemijom kuge koja je poharala Euroaziju sredinom 14....

Poljska i Litva – višestoljetni brak iz interesa (III. dio)

Budući da je u nekoliko rečenica nemoguće ukazati na sve pozitivne posljedice Akta o Uniji, pokušat ćemo sagledati one najočitije. Pri tome ćemo spomenuti...

Poljska i Litva – višestoljetni brak iz interesa (II. dio)

U usporedbi s Litvom, čija je moć sredinom 13. stoljeća naglo porasla, pojam Poljska bio je u tom periodu tek nejasno definiran. Prvotnu državu...

Poljska i Litva – višestoljetni brak iz interesa (I. dio)

Sporazum u Lublinu 1569. bio je vrhunac gotovo dvjesto godina dugog procesa približavanja Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve, slijedom kojeg je golemi teritorij...

Carev odgovor: raspuštanje Sabora

Još tijekom zasjedanja Sabora 1861. stigle su žestoke kritike iz Mađarske gdje je zasjedao Ugarski sabor. Mađari su svoju strategiju gradili na zakonima iz...

Mažuranićev Članak 42

Kada je na zasjedanju hrvatskog Sabora 1861. na red došla rasprava o uređenju odnosa s Ugarskom, među zastupnicima su se pojavile tri političke struje....

Najintelektualniji Sabor

Banska konferencija, osnovana 1860., tražila je da se pri biranju zastupnika za Hrvatski sabor primijeni zakon iz 1848. godine jer je obuhvaćao Rijeku, Međimurje,...

Hrvatska nakon ukidanja apsolutizma

Uslijed turbulentnih događaja 60-ih godina 19. stoljeća (Listopadska diploma i Veljački patent) u Hrvatskoj i Slavoniji ponovno oživljava državnopravna ideologija kojom se ističe kontinuitet...

Listopadska diploma i Veljački patent

Habsburška Monarhija šezdesetih je godina 19. stoljeća prolazila kroz burno razdoblje koje je rezultiralo državnim preuređenjem iskazanim kroz Austro-ugarsku te Hrvatsko-ugarsku nagodbu. To je...

Kuga u Hrvatskoj

Crna smrt odnosno kuga, vjerojatno najgora pošast u povijesti čovječanstva, nije poštedjela ni hrvatsku obalu. Kuga je dalmatinske gradove pogodila već krajem 1347. ili...

Prvi zapisi o kugi

Riječkuga često se rabila za označavanje bilo koje epidemije iako su tadašnji liječnici poznavali pojmove poput difterije, malarije, dizenterije itd. Iz opisa je jasno da...

Crna smrt promijenila je društvo

Ukupni broj ljudi koje je pokosila kuga nikad nam neće biti poznat. Nepreciznost srednjovjekovnih kronika i različite stope smrtnosti od regije do regije rezultirale...

Kako su se Europljani nosili s kugom

Sredinom 14. stoljeća u Europu je iz Azije stigla kuga. Nezaustavljiv val smrti prepolovio je broj stanovnika u manje od deset godina. Danas se...

Svjetsko čudo: Svjetionik u Aleksandriji

Dijadoh Ptolemej I. Soter dao je 299. pr. Kr. sagraditi monumentalni svjetionik na rtu Farosu na delti Nila, ispred grada Aleksandrije. Faros je izvorno...

Svjetsko čudo: Mauzolej u Halikarnasu

Mauzolej u gradu Halikarnasu na zapadnoj obali Male Azije (danas Bodrum u Turskoj) izgrađen je kratko nakon smrti perzijskog satrapa (namjesnika perzijskog cara) Mauzola, vladara...

Svjetsko čudo: Kolos s Rodosa

Otok Rodos (Rod) bio je poznat po svojim kipovima kojih je navodno na otoku bilo oko 3000. Stotinjak ih je bilo iznimne veličine, ali...

Crna smrt: najveća pandemija

Nezaustavljiv val smrti poharao je Europu sredinom 14. stoljeća. U samo osam godina stanovništvo Starog Kontinenta od Italije do Irske, od Švicarske do Rusije,...

Svjetsko čudo: Artemidin hram u Efezu

Artemidin hram u gradu Efezu na zapadnoj obali Male Azije (poznat i kao Artemizij) bio je najveći hram antičkoga svijeta. Jedinstven je među Svjetskim...

Svjetsko čudo: Zeusov kip u Olimpiji

Atenski kipar Fidija već je bio na glasu kao jedan od najvećih grčkih majstora, kada je 435. pr. Kr. s dvojicom kolega započeo izradu...

Svjetsko čudo: Semiramidini viseći vrtovi

Viseći vrtovi spominju se u mnogo antičkih izvora. Riječ je o građevini u obliku četverokatnog zigurata (stepenaste piramide) koji je navodno zauzimao površinu od...