Žena koja je dobila nadimak Razaračica u meksičkom ustanku

Maria Zavala. Fotografija: Daughters of D.I.G. - Tumblr.

Žena koja je sudjelovala u ustanku nazvanom De la Huerta, a koji je izbio u Meksiku u ranim 20-im godinama prošlog stoljeća, zvala se Maria Zavala, a imala je i znakovit nadimak Razaračica. Zanima li vas tko je bila ova žena i kakvu je ulogu imala u ovom ustanku, pročitajte tekst kojeg donosimo u nastavku.

Uoči dizanja pobune

O Zavali je malo podataka. Znamo da je sudjelovala u pobuni nazvanoj De la Huerta koja je započela u prosincu 1923. godine. U ovoj su se pobuni sukobile dvije frakcije. S jedne je strane bio tadašnji predsjednik Álvaro Obregón čiji je mandat bio na kraju, a s druge je bio Adolfo de la Huerta koji je prije Obregóna bio privremeni predsjednik Meksika. Nakon što je predsjednikom postao Obregón, Adolfo je u njegovoj je vladi dobio visoku poziciju ministra financija. Međutim zbog neslaganja oko ključnih unutrašnjih i vanjskih pitanja s predsjednikom, Adolfo je dao ostavku i sudjelovao u novim izborima za predsjednika kao kandidat Nacionalne kooperativne stranke. U novim predsjedničkim izborima Obregón je odlučio svoju podršku dati Plutarcu Elíasu Callesu.  Adolf de la Huerta  smatrao je da ovaj čin nije legalan i da se on ne smije uplitati u izbor novog predsjednika.

Problematičan sporazum

No najveći kamen spoticanja u njihovim odnosima bilo je potpisivanje tzv. Bucareliskog ugovora iz 1923., a kojim je Obregón samoinicijativno odlučio podmiriti gubitke američkih tvrtki tijekom meksičke revolucije, a sve to kako bi dobio diplomatsko priznanje od SAD-a. Američka potraživanja su trebala biti plaćena u razdoblju od dvije godine. Međutim ugovor nije imao pravnu pozadinu jer ga nisu ratificirali kongresi obiju zemalja, on je samo obvezivao potpisnike, ali ne i njihove nasljednike. Iznos koji je isplaćen Amerikancima ni danas nije poznat. Adolfo de la Huerta je utvrdio da je ugovor prekršio nacionalni suverenitet i podvrgao Meksiko ponižavajućim uvjetima ugovora. Tako je optužio aktualnog predsjednika za izdaju, a ovaj njega za katastrofalnu financijsku situaciju. Nakon toga Adolfo se 1923. preselio u Veracruz i pokrenuo pobunu. Više od polovice Obregónove vojske se pridružilo pobuni nazvanoj prema njezinom pokretaču De la Huerta. Uporište oporbe bilo je u Veracruzu. U odlučujućoj bitci kod Ocotlána u meksičkoj saveznoj državi  Jalisco, Obregónove su snage slomile pobunjenike. Ta je pobjeda bila posljedica uključivanja SAD-a u sukob. Obregónove  snage dobile su od Amerikanaca pomoć u naoružanju, kao i u podršku u bombardiranju pobunjenika. Obregón je nakon gušenja ustanka dao svoje neprijatelje pogubiti, a sam je De la Huerta pobjegao iz zemlje.


Zašto je Maria Zavala dobila nadimak Razaračica

U pobuni je na strani De la Huerta sudjelovala i zagonetna Maria Zavala. Kako je ovdje dospjela nije poznato je li to bilo svojevoljno ili prisilno ostaje otvoreno pitanje.  U pobuni je sudjelovala dižući u zrak željezničke pruge i vlakove zbog čega je i dobila nadimak Razaračica, ali je ujedno bila i vidarica koja je liječila vojnike i olakšava smrt umirućima. Bila je to vrlo kontradiktorna uloga. Zagledamo li se u njezno lice s fotografije vidjet ćemo snažno lice, koje pomalo ima mušku fizionomiju. Način na koji je sudjelovala u ovom ustanku pokazuju miješanje dviju osobnosti jedne  borbene i druge suosjećajne.  S obzirom na tijek ustanka možemo pretpostaviti da nije dobro završila.

Ova zagonetna žena još uvijek čeka nekog zaintrigiranog istraživača da temeljito pretraži meksičke arhive i potraži građu koja će nam možda dati više podataka o njezinoj ulozi u ovom turbulentnom razdoblju meksičke povijesti.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari