Među pljačkama umjetnina posebno mjesto zauzimaju one ratne otimačine. O toj tematici bi se mogle ispisati nepregledne stranice, a one danas dobivaju nove retke s ratom u Ukrajini. Poznato je da je Sovjetski Savez sudjelovao u krađi umjetnina tijekom Drugog svjetskog rata, što je bilo okarakterizirano kao reakcija na njemačku pljačku, no povijest se neprestano ponavlja. Zanima li vas što se sve događa s ukrajinskim povijesnim blagom, pročitajte idući članak.
Skitski ratnici skalpove koristili kao rupčiće
Skitski artefakti neprocjenjive vrijednosti, koji se čuvaju u Melitopolju, ukradeni su od strane ruskih snaga, priopćilo je svojevremeno glavno tužiteljstvo Ukrajine. To se zbilo nakon osvajanja grada koji je 30. rujna 2022. godine pripojen Ruskoj Federaciji. Artefakti čija se starost procjenjuje na 2300 godina su ukradeni iz Melitopoljskog muzeja na jugoistoku Ukrajine. Arheolog sa Sveučilišta u Oxfordu Barry Cunliffe kaže da su strašni skitski ratnici harali Europom i Azijom, u vrijeme dok je cvjetala grčka kultura na jugu, konkretno između 800. i 300. godine pr. Krista, a iza sebe su ostavili gomilu vrijednih predmeta, među kojima se posebno ističu brojni nalazi od zlata. Ova je kultura ostala poznata, i po tome što je koristila skalpove ubijenih neprijatelja kao rupčiće za nos. Herodot je opisao da su omekšane skalpove vješali na uzde svojih konja, a tko je imao veći broj takvih rupčića bio je veća ‘faca’ od ostalih.
Pljačka potvrđena
Bivši gradonačelnik Melitopolja, grada od oko 150 000 duša, barem ih je toliko bilo prije ulaska Rusa u grad, Ivan Fedorov je komentirao pljačku rekavši da su se Orci dočepali skitskog zlata. Naime on je otet po ulasku Rusa u grad i smijenjen. Krađu je potvrdila i Leila Ibrahimova, ravnateljica muzeja u intervjuu koji je dala za New York Times, a koja je doživjela sudbinu sličnu Fedorovoj. Ibrahimova je navela da je osoblje hrabro sakrilo muzejske predmete, no da je novo imenovani ravnatelj muzeja dakako od strane Rusa, otvorio vojsci put do zlata. Pretpostavlja se da će ono biti preseljeno na Krim, no što će se s tim dragocjenostima uistinu dogoditi upitno je.
Pljačka nije bila nasumična već organizirana i ovo je jedna u nizu pljački ukrajinskih kulturnih institucija. Oslobađanje Ukrajine nažalost neće rezultirati automatskim povratkom kulturnog blaga. Ponajprije zato što se ne zna gdje je blago završilo. Iako pravno gledano postoje propisi koji reguliraju međunarodnu trgovinu umjetnina u ratom zahvaćenom područjima oni su komplicirani. Problem je i dokazati samo ukrajinsko vlasništvo nad ukradenim predmetima, a što će kako navode pravni stručnjaci dovesti do pravne bitke koja će možda potrajati i nekoliko desetljeća.
Piše: Sonja Kirchhoffer
