Događaj koji je poznat kao Vučje primirje donekle podsjeća na onaj opjevan u pjesmi Paula McCartneyja, “Lula mira” (Pipes of Peace), a u kojoj su vojnici na Božićno primirje 1914. nakratko zaustavili paljbu, te ju zamijenili božićnim okupljanjima, pa čak i međusobnim darivanjem. Ovo je opjevano primirje proizašlo iz niza dokumentiranih prekida vatre duž Zapadne bojišnice, nakon čega su se zaraćene snage nastavile boriti. O ovom primirju iz 1914. svjedoče brojni izvori i to ne samo oni medijski. Drugi događaj se navodno zbio 1917. godine, a u njemu je do primirja došlo iz pragmatičnih razloga, a o čemu je riječ više saznajte iz nastavka našeg članka.
Gladni vukovi
U trećoj godini Prvog svjetskog rata vukovi su, kako su izvještavali neki mediji, počeli ugrožavati sukobljene strane na području bojišta Kovno-Wilna-Minsk u današnjoj Litvi i Bjelorusiji. To je područje bilo okupirano od strane Nijemaca. U potrazi za hranom vukovi su navodno napadali ovdje vojnike. Ovi su se napadi objašnjavli životinjskom prgmatičnošću jer su ranjenici bili izvor lakog plijena. Uz vojsku napadali su, kažu, i stoku u ruralnim područjima, ali i tamošnje stanovništvo. Među novinarskim kućama koje su izvještavale o ovim zbivanjima bio je i New Yorke Times.
Nedokumentirano primirje
Navodno su se prilikom jedne njemačko-ruske bitke vukovi zaletjeli na ranjene zbog čega je došlo do prekida vatre te su se suprotstavljene snage udružile protiv zajedničkog neprijatelja. Tada je kažu pobijeno 50-ak vukova. Međutim, kako su vukovi postali stalna prijetnja koja je vrebala u velikim čoporima, Nijemci i Rusi sklopili su kratkotrajno primirje i krenuli zajedno riješiti problem. Bilo je to tzv. Vučje primirje, a u kojem je stradalo na stotine vukova. Međutim, o ovom događaju nema nikakvih drugih podataka osim onih novinskih, a da je doista riječ o službeno sklopljenom primirju ono bi ostalo dokumentirano i izvan novinskih izvora. Tadašnji sovjetski mediji nisu niti prenijeli ova događanja, što stvar čini još čudnijom.
Piše: Sonja Kirchhoffer
