Kaotične prilike u Liburniji, ali i ostatku Ilirika nakon Cezarove smrti

Fotografija: Screenshot YouTube (Ben Hur 2016 The Battle).

U razdoblju između nemira koji su nastupili nakon Cezarove smrti i stabilizacije prilika za Augusta Liburni su se, kao i mnogi drugi narodi, počeli ponovno baviti gusarenjem, čemu je pogodovalo kaotično stanje u državi. Krizno stanje u rimskoj državi potaknulo je brojne narode ovog područja, ali i drugdje na svojevrsnu pobunu u kojoj su prestali isplaćivati danak Rimljanima. Liburni su zbog tog izgubili svoje brodovlje vjerojatno 36. pr. Krista.

Oduzimanje liburnskog brodovlja

Smatra se da je Oktavijanov najbliži suradnik Marko Vispanije Agripa sudjelovao u ovom oduzimanju liburnskoga brodovlja i da je upravo on zaslužan za njihovo kasnije uključivanje u rimsku mornaricu. Naš poznati stručnjak za antičko razdoblje Slobodan Čače je smatrao da su tada Liburni izgubili ne samo brodovlje već i pravo njihove slobodne gradnje. Oktavijan potom ovdje vodi rat s Japodima, Segestanima i Delmatima, i to konfuzno i nemirno razdoblje traje između 35. i 33. pr. Krista, a svi spomenuti narodi tom prigodom doživljavaju poraze.

Razlozi odmetanja

Nespominjanje Liburna u ovim kasnijim sukobima između 35. i 33. pr. Kr ide u prilog ponovnog uspostavljanja dobrih rimsko-liburnskih odnosa jer su se ovi pohodi morali voditi preko njihove zemlje. Vrlo vjerojatno je ova svojevrsna liburnska pobuna bila rezultat nesigurnosti vezane uz situaciju u rimskoj državi nakon Cezarove smrti s kojim su bili u dobrim odnosima. Liburnsko je odmetanje bilo, po svemu sudeći, kratkog trajanja te protiv njih nije bilo potrebno poduzimati mjere većih razmjera. Oktavijanov pohod protiv  naroda na ovom je području bio uspješan, no do potpune pacifikacije Ilirika došlo je tek nekoliko desetljeća poslije, nakon Panonsko-delmatskog ustanka koji je trajao od 6. do 9. godine, a kojem ćemo se zasebno posvetiti u nekom od narednih članaka.


Liburni u intenzivnim sukobima sa svim susjedima osim Histrima

Prema sadašnjim spoznajama, Liburni su bili u intenzivnim sukobima i s Delmatima i Japodima, a smatra se da su ti sukobi izbili prvenstveno zbog korištenja poželjnih prirodnih resursa u graničnom području, odnosno težnje za širenjem teritorija s obiju strana. No, za razliku od svojih južnih i istočnih susjeda, Liburni su sa svojim sjevernim susjedima Histrima bili, čini se, u solidnim odnosima, što je možda dijelom rezultat podjednakog odnosa snaga koji nije poticao na sukobljavanja, ali još više, čini se, relativno ranoga rimskog pokoravanja Histrije, što se moralo odraziti na odnos s Liburnima.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari