Iako je velik broj nuklearnih projektila uništen u fazi intenzivnog nuklearnog razoružanja, količina od preostalih 10 000 bojevih glava, je i dalje zastrašujuća i pokazuje da unatoč silnom razoružanju imamo još uvijek dovoljno velik arsenal za uništenje života na Zemlji. Osim nuklearnog oružja problem u sigurnosnom smislu su i nuklearne elektrane, koje su zbog stalnog rasta cijena fosilnih goriva ekonomičnije rješenje za svjetsku računicu te se u budućim projekcijama daljnjeg gospodarskog rasta i razvoja nuklearnim elektranama poklanja puno pozornosti. S ruskim napadom na Ukrajinu ova dva velika problema su se slila u jedan.
Černobnil i Zaporožje
Ukrajina ima četiri aktivne nuklearne elektrane Hmeljnicki, Južna Ukrajina, Rivno i Zaporožje, uz svima poznati Černobil. Ovih dana je Černobil ponovno u središtu interesa javnosti. Nakon invazije Rusije na Ukrajinu Černobil je brzo došao u ruske ruke, a zaposlenici elektrane su postali, u međuvremenu, njihovi taoci. Uz sve to nestanak električne energije, koja je omogućavala hlađenje istrošenog nuklearnog goriva i rektora, dovodi u pitanje opstanak ovakvog sustava. Tamošnje je osoblje u problemima i zbog toga što je s prekidom električne energije zaustavljen rad ventilacijskih sustava, a to može imati za posljedicu povećanu izloženost osoblja radioaktivnosti. Osim toga problematičan je nestanak električne energije, kao i sustav zaštite u slučaju izbijanja požara, što stvar čini još kompleksnijom.
Zaporožje je zapravo najveća nuklearna elektrana u Europi, koja sama osigurava 20 posto električne energije u Ukrajini. Ona je zbog svoje veličine i, naravno, broja reaktora znatno veća prijetnja sigurnosti od Černobila. Smještena je na jugu zemlje, a ruske snage su je osvojile prije nekoliko dana, točnije 4. ožujka 2022. U jeku borbi jedna od granata pala je na pomoćni objekt u nuklearki, udaljen tek 150 metara od reaktora. Požar je ugašen nakon nekoliko sati. Prema zadnjim poznatim podacima Državnog inspektorata Ukrajine u tim opasnim ratnim igrama nije došlo nasreću do prekoračenja normalne razine zračenja.
Fizičari upozoravaju
Ono što zabrinjava stručnjake iz područja nuklearne sigurnosti je činjenica da nuklearne elektrane u svijetu, pa tako i one u Ukrajini, nisu projektirane da izdrže bilo kakve vojne napade. Stručnjaci su ustanovili sedam postulata sigurnosti u funkcioniranju nuklearnih elektrana. Oni podrazumijevaju fizički integritet objekata, funkcionalnost sigurnosnog sustava i opreme, kao i operativno osoblje koje mora moći djelovati u sustavu bez pritisaka, pri čemu se podrazumijeva stalna opskrba električnom energijom, a potrebno je osigurati i neprekinuti logistički lanac opskrbe i transporta, te uz sve to i učinkovit sustav nadzora te komunikaciju s nadzornim tijelima.
Dramtično urušavanje u tijeku
Analiza ovih sedam čimbenika stabilnosti pokazuje da su oni najvećim dijelom u urušavanju. Ruske snage su pokazale da se neće sustezati od granatiranja objekata u neposrednoj blizini nuklearki, a onda ni samih elektrana. Zadržavanje osoblja kao talaca onemogućava njihovo funkcioniranje bez pritiska pri čemu su oni sada odgovorni glavnom ruskom zapovjedniku što je kontrarno spomenutim postulatima sigurnosti. Kod stresnih poslova izuzetno je bitno raditi rotaciju zaposlenika kako ne bi postali preopterećeni jer se s opterećenjima povećava mogućnost za pogreške, a one se ovdje skupo plaćaju. Uz to prebacivanje podređenosti ruskom zapovjedniku stvar samo dodatno komplicira. Osim toga Međunarodna agencija za energiju ( IAEA) kaže da je izgubila nadzor nad tehničkim podacima o aktivnosti u nuklearki. Prvo se to dogodilo s Černobilom, a zatim i u Zaporožju.
Bez ovih podataka Agencija ne može doznati na vrijeme što se tamo događa, zbog čega je sve prepušteno varljivoj sreći. Spomenuti postulati ili stupovi sigurnosti, kako želite, su gotovo pa svi ugroženi zbog čega će nam trebati nešto vise od sreće. Sreća nas je do sada u globalu gledano, prilično razmazila i zbog koje smo si očito umislili da smo puno pametniji nego što jesmo.
Piše: Sonja Kirchhoffer
