Donedavno su se prvi romantični poljupci povezivali s Indijom i datirali u razdoblje oko sredine 2. tisućljeća prije Krista. No prema najnovijim saznanjima prvi zabilježeni poljupci odvode nas u drevnu Mezopotamiju i, sudeći prema tamošnjim literarnim zapisima, svjedoče o ljubljenju još u 3. tisućljeću prije Krista. Naime, klinasto se pismo pojavilo u 4. tisućljeću, ali su se njime prvo bilježili poslovni odnosno administrativni tekstovi, a tek kasnije je došlo do pojave književnosti. Likovni izvori vode nas čini se još dublje u prošlost. Danas najstarija poznata skulptura koja prikazuje ljubavni čin je malena figurica nađena u špilji Ain Sakhri u Judejskoj pustinji, a starost joj se procjenjuje na 11 000 godina.
Kako je došlo do razmjene sline?
Postoje dvije vrste poljubaca. Tako razlikujemo one poljupce koje dijelimo s prijateljima i obitelji od onih koje razmjenjujemo s ljubavnicima. Znanstvenici su fokus interesa u svojem istraživanju usmjerili na ljubavne poljupce te su ustanovili da sva društva nisu posvuda prihvatila ljubakanje. Zanimalo ih je i pitanje kako je pobogu nekome uopće palo na pamet da razmjenjuje slinu. Naravno njihovi zaključci nisu nimalo romantični. Oni smatraju da je davna razmjena sline posljedica procjene prikladnosti potencijalnog partnera u ljubavnom činu. Dah i slina mogli su poslužiti kao neka vrlo grube selekcije u pradavnoj prošlosti.
Parovi koji se više ljube su sretniji
Vratimo se sada malo romantici. Znanstvenici su ustanovili da su parovi koji se više ljube sretniji od ostalih, a što ima svoju racionalnu osnovu. Kako u poljupcima sudjeluju naše usne i jezik – s njima povezani živci stimuliraju odgovarajuća područja u mozgu povezana s užitkom i oslobađanjem od stresa.
O starosti poljubaca možemo samo nagađati, no poznato je da se neki od primata ljube i da ovi poljupci mogu imati u njih seksualnu konotaciju, ali i ne moraju.
Bolesti koje se prenose poljupcima
Jedno istraživanje sugerira da se tijekom tzv. dubokog ljubljenja mogu razmijeniti deseci milijuna ili čak milijarda bakterija. Bolesti koji se prenose poljupcem prisutne su od davnina. Napredak znanosti i tehnologije potvrdio je samo da je svaki čin ljubljenja potencijalno opasan u smislu prijenosa bakterija, a onda i bolesti.
Iako mi u zapadnim društvima tretiramo ljubljenje univerzalnom pojavom ono to nije. Istraživanje koje su proveli američki antropolozi 2015. je pokazalo da od čak 168 analiziranih kultura njih 54 posto nije usvojilo ljubljenje u romantičnom smislu. Troels Pank Arbøll, stručnjak za klinasto pismo koji se specijalizirao za povijest medicine, jedan je od koautora studije o povijesti ljubljenje, a koja je objavljena u svibnju 2023. u časopisu Science. On ističe da mnoge kulture ljubljenje smatraju odvratnim odnosno ne baš super idejom. Drugim riječima naša je perspektiva velikim dijelom uvjetovana našim kulturnim miljeom.
Piše: Sonja Kirchhoffer
