Jeste li čuli za Korinij u Liburniji? Zanima li vas nešto više o ovom predrimskom i rimskom naselju na tlu Liburnije, zavirite u današnji članak.
Predrimska gradina
Predrimsko i rimsko naselje Korinij odnosno Karin, se smjestilo najvjerojatnije na gradini Miodrag u Donjem Karinu na periferiji Ravnih kotara. Plodna zemlja i bliznina Karinske luke utjecale su da je ovo područje rano naseljeno, kao i da je zbog svojih poželjnih obilježja često bilo na meti ne baš prijateljski raspoloženih susjeda. Ovakav položaj doveo je do brzog razvoja naselja.
Municipij ili ne?
Karin se pojavljuje i u bilješkama antičkih pisaca pa ga tako spominju Plinije, Ptolomej, a kasnije i Anonim iz Ravene, što svjedoči o njegovom većem značenju. Unatoč tome ne slažu se svi naši antičari da je ovo naselje imalo status municipija odnosno razvijenog grada sa samoupravom. Ono što znamo o stanovnicima ovdašnjeg područja je da su stalno potvrđivali svoje granice sa susjedima u rimsko doba, o čemu svjedoče sačuvani terminacijski natpisi. Ovakvo često rješavanje graničnih pitanja posredni je pokazatelj da su Korinjani kao manja zajednica bili ugroženi od jačih susjeda poput primjerice stanovnika obližnjih municipija Nadina i Aserije.
Brojna ženska božanstva Liburnije
Osim rimskih božanstava, na području Karina štovana je i domorodačka Latra, o čemu svjedoče dva spomenika posvećena toj božici nađena na ovom području. Kako je njezino štovanje zabilježeno samo na području južne Liburnije pokazatelj je to čuvanja jakih domorodačkih tradicija u ovom dijelu Libunije. No u Liburniji su se štovala i druga ženska božanstva poput Anzotike, Sentone i Jutosike. Najviše se štovala ipak Latra ako ćemo suditi prema broju nađenih natpisa posvećenih ovoj božici. Ona je bila božica koju su štovali muškarci i žena. Iako se često navodi kao zaštitnica žena i majčinstva, čini se da je imala i širi spektar funkcija te je bila zaštitnica obitelji i zajednica. Ona, je ako je suditi prema natpisnoj građi vladala ne samo zemaljskim već i onim zagrobnim životom.
Kraj antike
Kraj Korinija vjerojatno je praćen nemirima i devastacijama, kao što je slučaj i s velikim brojem drugih naselja na izmaku antike. U srednjem vijeku ovdje se gradi utvrda što svjedoči o daljnjim nemirima. Arheološka istraživanja Korinija nažalost nisu do danas provedena. Jedini nalazi kojima se u ovome trenutku raspolaže jesu oni vezani uz granične probleme odnosno terminacijske natpise. Hoće li se u nekoj skoroj budućnosti osigurati sredstva za istraživanje Korinija ostaje nam za vidjeti.
Piše: Sonja Kirchhoffer
