Sfinga ulazi u najveće spomenike svijeta, a u sebi krije brojne tajne. Neke su otkrivane, a neke još čekaju svoj slatki trenutak otkrića. Danas ćemo donijeti nekoliko zanimljivosti o ovom remekdjelu egipatske umjetnosti.
Ime sfinga nije njezino pravo ime
Svi znamo da je sfinga polu čovjek, a polu lav. Ova mitska bića poznata su i u drugih naroda, ne samo u Egipćana. Ono što je manje poznato da se ime sfinga po prvi puta javlja oko 2000 godina nakon izgradnje ove građevine. Dakle drevni Egipćani je nisu nazivali ovim imenom.
Koliko je stara?
Ona je smještena u blizini Velike piramide u Gizi, a njezina se starost najčešće procjenjuje na 4500 godina, ali tu se mišljenja znanstvenika razilaze. Neki smatraju i da je znatno starija. Većina stručnjaka ipak vjeruje da ju je izgradio Kefren (Kafra) kao svojevrsnu posvetu svom ocu Kufuu. Naime, sama Sfinga bi prema nekim tumačenjima trebala simbolizirati faraona Kefrena koji kao bog Horus prinosi žrtve svom ocu Kufuu kao inkarnaciji boga Sunca odnosno moćnog Ra, koje ovdje izlazi i zalazi.
Dug zaborav
Stari Egipćani su već imali problema s memorijom, pa su svoju sfingu smetnuli s uma krajem Starog kraljevstva. Tako je stoljećima ležala zanemareno dok joj počasti nije vratio Tutmozis u Novom kraljevstvu. Navodno je on, dok je još bio mladi princ, usnuo kraj Sfinge i sanjao neobičan san, u kojem mu se ona požalila da je zanemarena. Nakon toga sna princ je obnovio sfingu, a kada je postao faraon poznatiji kao Tutmozis IV. uveo je kult njezina štovanja te je ona postala simbol kraljevske obitelji i snage Sunca. Kasnije je opet lagano utonula u još duži zaborav.
Otimanje zaboravu
Kako je bila u pijesku do ramena početkom 19. stoljeća, talijanski pustolov Giovanni Battisa Caviglia odlučio je oteti sfingu zaboravu, pa je započeo s njezinim iskopavanjem s čak 160 pomoćnika 1817. godine. No, Giovanni nije uspio u svom naumu te je ona ostala zatrpana sve do 30-ih godina prošlog stoljeća kada ju je iskopao egipatski arheolog Selim Hassan.
Izrada, boja i jedan rep
Velika sfinga nije poput piramida izgrađena slaganjem kamenih blokova već je isklesana iz stijene. Ostaci boje na sfingi pokazuju da je bila obojena, a na njoj su nađeni tragovi crvene, žute i plave pa je očito bila vrlo živopisna. Kako sfinga izgleda sprijeda svima je dobro poznato, no njezina poleđina je već nepoznanica. Straga ima dug i povelik rep koji joj se omotava oko zadnjih nogu.
Legenda o drevnoj knjižnici
Legenda kaže da je ispod nje labirint koji vodi do drevne knjižnice u kojoj je pohranjeno tajno znanje iz alkemije, astronomije, matematike, magije i drugog.
Bez dodira molim
Danas se sfinga više ne smije dodirivati jer su brojni turisti sa svojim vlažnim dodirima ruku doprinijeli njezinom ubrzanom propadanju. Velikim dijelom su joj naškodile i podzemne vode. Sada je taj problem podzemnih voda saniran uz pomoć pumpi, a ljudi se drže na distanci. Ipak, borba se nastavlja i kako kažu egiptolozi: “Velika sfinga je za sada dobro, no s takvim pacijentom se nikada ne zna”.
Piše: Sonja Kirchhoffer
