Ostatke žene koji su danas poznati pod imenom Hinat otkrili su arheolozi u gradu Hegri, smještenom u pustinjama sjeverozapadne Saudijske Arabije 2015. godine. Zanima li vas nešto više o Nabatejcima i samoj Hinat, zavirite u naš današnji članak.
Tko su bili Nabatejci?
Nabatejci su bili drevna arapska civilizacija koja je nastanjivala Arabiju i područje istočnog Sredozemlja još u prvom tisućljeću prije Krista. Glavni grad ovog kraljevstva bila je impozantna Petra koja je bila živo trgovačko središte začina, tkanina, lijekova i druge luksuzne robe. Vjeruje se da su ovi vješti trgovci potekli izvorno s juga Arapskog poluotoka te da su postupno migrirali prema sjeverozapadu kako bi uspostavili svoje veliko trgovačko carstvo. Na njihovim trgovačkim rutama nastajali su brojni gradovi. Nabatejce su pokorili Rimljani tijekom 2. stoljeća.
Zašto je žena nazvana Hinat?
Ova civilizacija nam je poznata na osnovu klasičnih tekstova koje su o njoj ostavili pripadnici drugih kultura, a koje su s njima bile u kontaktu. Uz njih važni su nam izvor i njihovi natpisi koji su jedino sačuvani na nevjerojatno složenim grobnicama isklesanim u stijenama.
“Nabatejci su pomalo misterij: o njima znamo puno, ali u isto vrijeme znamo vrlo malo jer nisu ostavili nikakve književne tekstove ili zapise”, rekla je libanonsko-francuska arheologinja Laila Nehme, voditeljica projekta za National Geographic. Možda se pitate zašto je žena dobila ime Hinat? Odgovor je vrlo jednostavan jer je ime Hinat zabilježeno na njezinoj grobnici. No je li to odista Hinat ili je jedno od brojnih tijela koje se u grobnici nalaze i nije 100 posto sigurno.
Što znamo o njoj?
Ova je grobnica bila impozantnija od ostalih u okolici. Vjeruje se da je ona pripadala nekom srednjem društvenom sloju, a živjela je u 1. stoljeću. Znamo da je bila kći nekog Wahbua i da je grobnicu napravila za sebe i svoje potomke. U njoj je sahranjeno više od 80-ak osoba. U procesu rekonstrukcije njezinog izgleda, ili onoga što se pretpostavlja da je ona, sudjelovao je tim arheologa, antropologa, forenzičara i 3D umjetnika. Konkretna žena je u trenutku smrti imala između 40 i 50 godina, a bila je visoko oko 1,60 m.
Postupak nadopune slagalice
Njezina je lubanja je prvo podvrgnuta kompjuteriziranoj tomografiji, a dijelovi koji nedostaju su digitalno nadomješteni. Napravljen je kompletan 3D model lubanje. Zatim je isprintan i umjetnički nadopunjen podacima koji su poznati iz kulturne antropologije i arheologije. U suradnji s raznim stručnjacima rekonstruiran je njezin nakit i odjeća. Njezine su naušnice replika jednih otkrivenih u Hegri. Tkanina u koju je Hinat odjevena odgovara svojom strukturom onoj koja je nađena u fragmentima u njezinoj grobnici.
Ovakve rekonstrukcije izgleda nisu nikada 100 posto točne, a tu je točnosti teško postići osobito kada je riječ o civilizacijama koje poput ove nisu ostavile ne samo pisane zapise već ni slikovne prikaze. Neki znanstvenici odbacuju ove rekonstrukcije jer nisu u potpunosti točne, no one pomažu da se bolje povežemo s ljudima iz prošlosti. Hegra je svoju kulminaciju razvoja doživjela između kraja 2. stoljeća pr. Kr. i početka 2. stoljeća nove ere. Ona je prvo mjesto u Saudijskoj Arabiji koje je UNESCO proglasio svjetskom baštinom i stavio pod svoju zaštitu. Dovede li vas jednom put do drevne Hegre koja je odnedavno otvorena za turiste, javite nam dojmove.
Piše: Sonja Kirchhoffer
