Do sada je vladalo uvjerenje da su neandertalci živjeli u manjim skupinama ne većim od 20-ak osoba, no najnovije otkriće tome ozbiljno proturječi. Zanima li vas o čemu je točno riječ, zavirite u članak koji slijedi.
Detaljno čišćenje mesa s kostiju
Prema izvješću objavljenom u časopisu Science čini da su neandertalske skupne bile puno veće nego se do sada mislilo. Arheozoologinje Lutz Kindler i Sabine Gaudzinski-Windheuser iz Centra za arheološka istraživanja Monrepos sa svojim su suradnicima ispitale velik broj kostiju od čak 70 -ak slonova stručno nazvanih Palaeoloxodon antiquus (u prijevodu ravnokljovi ili šumski slon), a koje su pronađene u istočnom dijelu središnje Njemačke. Ove su kosti otkrivene još u 80-im godinama prošlog stoljeća, a našli su ih rudari u blizini grada Neumark-Norda. Arheolozi su proveli desetljeće izvlačeći životinjske kosti i kameno oruđe koje je pronađeno u njihovoj blizini. Ovi su slonovi bili dvostruko veći od suvremenih afričkih slonova, a bili su veći i od ondašnjih mamuta. Starost nađenih kostiju se procjenjuje na 125 000 godina, a većina je pripadala odraslim mužjacima. Gotovo je svaka analizirana kost imala udubljenja i ogrebotine, što je ukazivalo na postupak trančiranja nakon kojega na ostacima nije preostajalo ništa ni za gošćenje strvinara.
Meso slona može hraniti 100 ljudi trideset dana
Analiza je pokazala da su se lov i klanje ovih životinja provodili tijekom dugog razdoblja od 300 godina. Za ubijanje slonova je bio potreban veći broj ljudi. No, isto tako je velik broj ljudi bio potreban za konzumaciju slonovskog mesa. Na jednom slonu je bilo najmanje 4 tone mesa. Prema izračunima od ulova jednog slona mogla je živjeti skupina od 350 ljudi tjedan dana, a skupina od njih 100 kroz mjesec. Za lov na slonove i trančiranje njihova mesa bila je potrebna dobra organizacija posla s većim brojem ljudi, što je iziskivalo određeni stupanj društvene organizacije. Kada bi jedna osoba radila taj posao za trančiranje mesa jednog slona bi joj bilo potrebno između 200 i 600 sati. Prema dataciji ovih kostiju jasno je da iza ovakvog lova i klanja nije stajao moderni čovjek već neandertalac, budući da su moderni ljudi stigli u zapadnu Europu 75 000 godina nakon što su ove životinje ubijene.
“Najveće kalorijske bombe koje su hodale ovim krajolicima”
Moguće da je ovo ubijanje i klanje slonova bilo povezano s nekakvim sezonskim okupljanjima neandertalca ili pak spremanjem hrane, ili i jednim i drugim. To nam pokazuje da su znali itekako konzervirati meso, a pretpostavlja se da su to činili sušenjem ili dimljenjem. Lovci su vrebali na odrasle mužjake koji su lutali samostalno dok su slonice-šefice, kao takve, bile predvodnice svojih krda. Vjeruje se da su skupine neandertalaca ove pojedinačne slonove natjerali u jame gdje bi ih potom dokrajčili kopljima. Sudionik ovog istraživanja Will Roebroeks sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj navodi da su ovi slonovi bili:
Najveće kalorijske bombe koje su hodale ovim krajolicima.
To je samo još jedan pokazatelj da su neandertalci bili sličniji nama nego što to mislimo.
Piše: Sonja Kirchhoffer
