Iako danas dosta boleština povezujemo sa suvremenim načinom života, rak je bolest koja seže daleko u prošlost, dapače još i dalje u prapovijest i u vrijeme prije pojave Homo sapiensa. Još početkom ovog stoljeća konkretno 2001. nađeni su nalazi neandertalca koji je bolova od raka što je pokazalo znatno veću starost ove bolesti od do tada pretpostavljene. Novo objavljeni nalaz iz 2016. godine sve je promijenio. Pokazalo se da je ova bolest znatno starija i od neandertalaca. U pitanju je nalaz nožnog prsta na kojem je nađena velika koštana izraslina. Pretpostavlja se da je riječ o jedinki koja je pripadala Homo ergasteru, a nalaz se datira prije 1,7 milijuna godina.
Smrt u špilji oboljelog od zloćudnog tumora
Homo ergaster živio je u južnoj i istočnoj Africi između 1,8 i 1,3 milijuna godina. Ovaj naš predak je dokazano obolio od zloćudnog tumora. Nesretnik je umro u špilji Swartkrans, smještenoj na udaljenosti nešto većoj od 30 kilometara od Johannesburga. Čitavo se ovo područje južne Afrike tretira kolijevkom čovječanstva zbog velikog broja fosilnih nalaza ljudskih predaka. Znanstvenici su usporedili snimke nađenog nožnog prsta iz špilje s primjerima raka kostiju iz suvremenog svijeta te su ustanovili da je riječ o istoj najučestalijoj vrsti raka kostiju odnosno osteosarkomu. Nalaz je objavljen u South African Journal of Science 2023. Ovaj oblik raka najčešće pogađa djecu, tinejdžere i mlade odrasle ljude odnosno mlade kod kojih se kosti još uvijek razvijaju. Znanstvenici smatraju da je ova jedinka bila u odrasloj dobi. No, iako ne znamo puno toga o vlasniku ili vlasnici prsta znamo sigurno da je ovo stanje bilo bolno i da je otežavalo hod i trčanje.
Jedan dobroćudni tumorčić
Zanimljivo je da postoji i još jedan stariji nalaz koji svjedoči o postajanju raka prije otprilike 1,9 milijuna godina opet u južnoj Africi. Ovaj se nalaz raka vezuje uz australopiteka. Ono što je različito između ova dva drevna nalaza je to da je starija jedinka bolovala od dobroćudnog raka kostiju. To što danas govorimo o raku kostiju, a ne o drugim vrstama raka u davnoj prošlost nije čudno jer su meka tkiva propala pa su očiti pokazatelji drugih vrsta tumora nestali tijekom vremena.
Egipatski priručnik o raku
Postoje i drevni zapisi o raku, no oni su dosta rijetki. Najstariji zapis se datira u otprilike 2600. godina prije Krista. Ostavio ga je egipatski erudit Imhotep koji je poznat kao arhitekt, a koji se ovdje javlja u ulozi pisara priručnika o bolestima. Među tim bolestima naveden je i tumor dojke odnosno više ovih tumora. Kod opisa bolesti pisac donosi i tretman, no kod slučajeva raka navodi pomalo pesimistično da tretman ne postoji. Sve skupa do sada rečeno pokazuje da rak nije samo bolest suvremenog svijeta. Ono što je očito da suvremeni način života rak čini učestalijim nego što je to do sada bio. Osim toga i ljudski vijek se produžio, a kako je pojava ove bolesti dobrim dijelom vezana uz stariju životnu dob nije ni čudno što nemamo više pokazatelja ove bolesti u dalekoj prošlosti jer je dob ljudi bila uglavnom kraća nego danas. Sada je jasno da su korijeni raka pohranjeni duboko u prošlosti i očito je da nas ova bolest prati u stopu. Zapravo i povratak najzdravijoj prehrani, kao i život u čistom okolišu ne bi iskorijenio ovu bolest.
Njemački paleontolozi su pokazali da je ova bolest postojala i prije 240 milijuna godina. Naime 2015. godine nađena je drevna kornjača čiji je fosil pokazivao znakove ovog malignog oboljenja kostiju.
Piše: Sonja Kirchhoffer
