Pitanja o počecima ljudskog odijevanja su jedna od onih na koja tek trebamo dobiti potpunije odgovore. Tim su se pitanjima do sada više bavili antropolozi nego arheolozi. Ali ne zato što arheolozi imaju nešto protiv same tematike odijevanja već jednostavno zato što se od odjevnih predmeta iz daleke prošlosti malo toga sačuvalo.
Razlozi za odijevanje
Antropolozi smatraju da su se ljudi počeli odijevati iz dva razloga. Prvi je biološki i vezan uz klimatske čimbenike jer u protivnom ljudi ne bi preživjeli ledena razdoblja. Uz njih tu su i kulturološki razlozi. Iako je odjeća iz davnih razdoblja prapovijesti najvećim dijelom oku nevidljiva to ne znači da se ne može istražiti. O odjeći rječito govore oruđa za njezinu izradu poput koštanih šila i igala, ali i posredni nalazi poput prapovijesnih figurica na kojima je vidljiva odjeća.
Jednostavna i složena odjeća
Kada se govori o odjeći iz davnina onda se radi gruba podjela na jednostavnu i složenu odjeću. Jednostavna odjeća je bila široka i slobodno je padala preko tijela poput ogrtača dok se pod složenom podrazumijeva ona koja je čvrsto prianjala uz tijelo. Potonja je bila i višeslojna. Za izradu jednostavne prve odjeće bili su potrebni samo alati za struganje kako bi se očistila životinjska koža. Nakon čišćenja ova se odjeća jednostavno prebacivala preko tijela ne bi li se sačuvala njegova toplina. Složena je odjeća tražila kompleksniji pristup.
Početak ukrašavanja odjeće
Tijekom vremena odjeća je dobila i svoju dekoraciju. Naime, ljudi su od pamtivijeka ukrašavali svoja tijela bojama i tetovažama, pa je logično za pretpostaviti da su se ti ukrasi samo prenijeli na odjeću. Kasnije je odijevanje dobilo i svoju društvenu i psihološku konotaciju.
Prva odjeća se izrađivala od različitih materijala poput životinjske kože, krzna, ali i trave i lišća, dok su kosti i školjke korištene kao ukrasni elementi. Arheolozi smatraju da su probušene morske školjke još prije 100 000 godina služile za ukrašavanje odjeće. Nalaz dvaju pokojnika koji su bili prekriveni perlama, nađen je u blizini Moskve i star je 34 000 godina. On pokazuje da su ljudi tog vremena svoju odjeću bogato ukrašavali perlicama.
Što nam kaže Ötzijeva odjeća?
O pradavnoj odjeći najviše podataka daje nam slavni Ötzi ili tzv. Ledeni čovjek. On je pronađen u Alpama 1991. godina, a njegova se starost procjenjuje na 5300 godina, što znači da je živio u vrijeme prije izgradnje drevnih egipatskih piramida. Kako mu je tijelo bilo zaleđeno tisućama godina tako je dobro očuvano zajedno s odjećom. Analiza njegove odjeće je pokazala da je ona bila funkcionalna i izrađena od raznolikih materijala, baš kao što smo maloprije spomenuli. Ta je odjeća pružala efikasnu zaštitu od vlage i hladnoće. Ötzi je nosio svojevrsni kaput koji mu je sezao gotovo do koljena, a bio je izrađen od komada ovčje i kozje kože spojene životinjskim tetivama. Na nogama je imao neku vrst tajica odnosno dvije duge nogavice izrađene opet od komada različite kože. Ove su tajice bile kožnim trakama pričvršćene za remen. Na dnu su tajice imale uzice koje su tu bile pričvršćene za obuću. Imao je i uvjetno rečeno neku vrst donjeg veša odnosno komad kože smješten između nogu. Remen mu je bio dugačak i vjerojatno dva puta opasan oko pojasa ili je imao pak dva opasača. Cipele su mu bile dvoslojne. Unutrašnji sloj se sastojao od suhe trave dok je izvana bila koža raznih životinja. S unutrašnje strane vanjskog sloja je bilo krzno. Cipele su mu također bile vezane uz noge. Eksperimentalni arheolozi su otkrili da su cipele bile izuzetno ugodne, i korisne, no da bi se trava kod mokrog vremena smočila pa se pretpostavlja da se ona po potrebi mijenjala. Ledeni je čovjek nosio i kapu od medvjeđeg krzna koja je imala kožnu traku, a koja se stavljala ispod brade. Uz njega je nađena i prostirka napravljena od bilja, koja je možda imala multifunkcionalnu namjenu, pa je mogla služiti i kao dodatni ogrtač.
Nalazi kože domaćih i divljih životinja pokazuju da je ovaj čovjek živio u okruženju koje se bavilo stočarstvom i lovom. Njegova odjeća ide u prilog kompliciranom odijevanju sa stalnim vezivanjem pojedinih odjevnih predmeta. No kako se odjeća očito nije često skidala, ondašnje ljude sve to nije pretjerano mučilo. Na samoj odjeći uočeni su pokazatelji njezinog čestog popravljanja što pokazuje da se nastojala koristiti što je duže moguće.
Piše: Sonja Kirchhoffer
