Nekako se stječe dojam da su ljudi u dalekoj prošlosti bili prilično nesofisticirani mesojedi, ali najnoviji nalazi koji dolaze s dva lokaliteta jednog u iračkim planinama Zagros, i drugog u grčkoj špilji Franchthi su prilično iznenađujući. Oni pokazuju da smo bili u velikoj zabludi.
Slična kuhinja neandertalaca i ranih modernih ljudi
U poznatoj špilji Šanidar na sjeveru Iraka, onoj gdje su otkriveni tragovi cvijeća na
neandertalskom grobu, a koji se oprezno povezuju s početkom prakse ukrašavanja grobova cvijećem, nađeni su ostaci pougljenjene hrane iz dvije etape naseljavanja špilje. Prva faza od prije 70 000 godina se povezuju s neandertalcima, a ona od prije 40 000 godina s ranim modernim ljudima. Ostaci pak iz grčke špilje Franchthi znatno su mlađi i procjenjuju se na 12 000 godina starosti. Na ovim lokalitetima uočena je upotreba donekle sličnih biljaka i uopće kulinarskih praski u pripremi hrane. To bi moglo upućivati da su neandertalci i rani moderni ljudi imali slične kulinarske navade, kako je zaključila glavna autorica studije Ceren Kabukcu, arheobotaničarka sa Sveučilišta u Liverpoolu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kulinarski trikovi
Očito je da su rani moderni ljudi i neandertalci konzumirali ne samo životinjske proteine već i veliku paletu biljaka koja je naravno bila ovisna o lokaciji i raspoloživim resursima. Tako su zamijećeni ovdje ostaci upotrebe divljih oraha, raznih trava i sjemenki koje su naši preci kombinirali s mahunarkama i drugim.
Uočeno je da su koristili i određene kulinarske trikove kako bi se hrana učinila što ukusnijom, a to je namakanje, grubo mljevenje i gnječenje mahunarki. Ovi postupci nisu u potpunosti uklanjali gorčinu pojedinih namirnica, ali su je uvelike smanjivali. Sve to pokazuje da su naši preci znatno ranije nego se to činilo, počeli voditi računa ne samo o pukom unosu hrane već i njezinom ukusu.
Piše: Sonja Kirchhoffer
