Veliki istraživač James Cook bio je na tajnom zadatku

Admiralitet je Cooku povjerio vodstvo posebne znanstvene ekspedicije na Pacifik. Cilj im je bio promotriti prijelaz Venere ispred Sunca u cilju pronalaženja lakše metode utvrđivanja geografske dužine. Kraljevsko se društvo nadalo da će istovremenim promatranjem Venere s više točaka na obje polutke uspjeti odrediti točnu udaljenost Zemlje od Sunca i time omogućiti precizno računanje geografske širine.

Cook je poslan na novootkriveni otok Tahiti koji je odabran jer su njegova geografska dužina i širina bile precizno određene. Projekt je bio vrlo važan jer se prelazak Venere ispred Sunca događa dvaput u razmaku od osam godina, ali je do sljedećeg prijelaza trebalo čekati više od 100 godina (npr. zadnja dva prijelaza bila su 2004. i 2012., a idući će se dogoditi tek 2117.).

Tajni zadatak

Međutim, Kraljevsko je društvo Cooku dalo još jedan, tajni, zadatak. Papir na kojem je napisan bio je zapečaćen, a Cooku je naređeno da ga smije otvoriti tek nakon što obavi prvi zadatak. Kako bi dobio formalne uvjete da zapovijeda takvom ekspedicijom, Cook je unaprijeđen u poručnika i postavljen za zapovjednika broda Endeavour. Cook je sam izabrao taj brod koji je u mnogočemu sličio brodovima za ugljen s kojima je bio dobro upoznat. Pokazat će se da je ta odluka spasila život i njemu i posadi. Ekspediciju su činile 94 osobe, uključujući neke eminentne britanske i strane znanstvenike, među kojima je najvažniji bio Joseph Banks, budući dugogodišnji predsjednik Kraljevskoga društva.

Krenuvši 25. kolovoza 1768., Endeavour je plovio prvo do Rio de Janeira, zatim kroz Le Maireov tjesnac, oplovio je Ognjenu Zemlju, da bi 11. srpnja 1769. stigao do udaljenoga Tahitija. Banks je usput prikupio neke primjerke biljaka, usprkos opasnostima. Primjerice, portugalski upravitelj u Rio de Janeiru zabranio je iskrcavanje Britancima pa je Banks to učinio potajice noću. Cook je uspostavio vrlo dobre odnose s domorodcima Tahitija i tako si osigurao neometano izvršavanje zadatka, iako su neprestane krađe raznih predmeta ekspedicije izazivale poteškoće (domorodci nisu krađu smatrali zlodjelom). Uz potrebna promatranja Venere, znanstvenici Cookove ekspedicije proveli su mnoga etnografska i botanička istraživanja.

Naredba na zapečaćenom papiru

Tada je Cook prema naredbi otvorio zapečaćeni papir o tajnom zadatku. Trebao je pronaći Veliki Južni Kontinent (poznat i kao Terra Australis Incognita) i osigurati britanskoj kruni pravo da ga naseli. Postojalo je, naime, vjerovanje da na još uvijek neistraženom teritoriju na južnoj polutci Zemlje postoji kontinent koji bi svojom veličinom bio poput protuteže Euroaziji, što bi značilo da bi takav kontinent na nekim mjestima sezao gotovo do ekvatora. Država koja bi stekla pravo nad tom golemom zemljom postala bi svjetskom velesilom.


Endeavour je 31. srpnja otplovio dalje na zapad. Prvo kopno koje su ugledali Cook je u čast Kraljevskoga društva nazvao Društveni otoci. Uzevši sa sobom kao tumača i vodiča domorodca Tupaju, odlučio se krenuti na jug do 40 stupnjeva južne geografske širine. Ne naišavši ni na kakvo kopno, okrenuo je na zapad i 7. listopada ugledao veći otok. Ponadao se da je to Veliki Južni Kontinent, ali je ubrzo shvatio da je riječ o Novom Zelandu koji je otkrio Nizozemac Abel Tasman, samo što je Tasman do otoka stigao sa zapada, a Cook s istoka. Slijedeći obalu dalje prema sjeveru, Cook je pronašao prolaz između dvaju velikih otoka Novoga Zelanda, koji je Tasman pogrešno zabilježio kao zaljev. Taj se prolaz danas zove Cookov prolaz. Do svibnja 1770. Endeavour je oplovio cijelu obalu južnog otoka – bio je to čvrst dokaz da Novi Zeland nije dio Velikog Južnog Kontinenta. Usprkos prisutnosti Tupaje, Cookovi pokušaji da pridobije povjerenje domorodačkih Maora nisu uspjeli te je došlo do nekoliko krvavih sukoba. Cookov je zadatak bio izvršen, no on nije bio takve naravi da bi propustio priliku za novim otkrićima…

Piše: Boris Blažina

Komentari