Gotovo da nema nekog tko bar jednom nije čuo za brontosaura. Ono što je zanimljivo da ovo ime nije zabilježeno u novijoj znanstvenoj nomenklaturi. Pitanje je ako svi, ili gotovo svi, u glavi vrtimo ovo ime i imamo otprilike viziju kako je taj stvor izgledao, zašto se on ne nalazi u paleontološkim klasifikacijama.
Vrijeme tzv. Rata kostiju
Priča je malo komplicirana i odvodi nas u drugu polovicu 19. stoljeća i vrijeme tzv. Rata kostiju, konkretno u 1877. godinu kada je jedan geolog Arthur Lake poslao paleontologu Othnielu Charlesu Marshu kosti dinosaura dugog vrata iz porodica sauropoda, nađene u Coloradu. Marsh je ove fosilizirane kosti iz kasne jure imenovao kostima apatosaura. No dvije godine kasnije u stijenama, također iz istog razdoblja samo s područja Wyominga, Marsh je pronašao kosti koje je imenovao kostima brontosaura. U oba slučaja riječ je o sauropodima odnosno najvećim životinjama koje su hodale našim planetom. Ovo drugo ime u prijevodu znači nešto kao “gušter gromovnik” i upravo je ono svojom zvučnošću rezultiralo prisutnošću ovog naziva u popularnoj kulturi.
Konkretni golemi dinosauri biljojedi su nastanjivali Sjevernu Ameriku prije 150 milijuna godina. Ova klasifikacija je ostala nepromijenjena sve do 1903. kada je jedan drugi paleontolog Elmer Riggs zaključio da između apatosaura i brontosaura nema nekih posebnih razlika i da ih treba smjestiti u isti rod.
Kako je popularno ime izašlo iz upotrebe
Budući da u znanosti postoje neka pravila koja se moraju poštovati, a jedno od njih je da prilikom imenovanja novih vrsta prvo ime – ima uvijek prednost tako je ime brontosaura izašlo iz upotrebe, barem u znanstvenoj zajednici. Ipak, ono se zadržalo u medijima i industriji zabave zbog čega je danas svima dobro poznato. Stvari su se promijenile 2015. godine kada je skupina istraživača objavila opsežnu studiju o sauropodima u časopisu PeerJ.
Prema autorima ove studije novi nalazi sauropoda pokazuju da bi se ipak oni trebali tretirati različitim skupinama. Ukratko otkrili su da je brontosaurov vrat bio uži i manji od onog apatosaura. Tako je predloženo da se brontosaur ponovno vrati u nomenklaturu iz koje je već jednom izbačen.
Brontosaur na čekanju
No unatoč ovome prijedlogu brontosaur još uvijek nije ušao služeno u znanstvenu klasifikaciju. Naime, nova studija je dovela do negodovanja znanstvene zajednice, a koja jednim svojim dijelom, smatra da nisu ispunjeni svi preduvjeti za taj čin. Neobično je da rezultati ove studije koja je uočila čak čak tri vrste brontosaura (B. excelsus, zatim parvus i yahnahpin) nisu doveli do povratka ovog roda u znanstveno nazivlje. Kenneth Carpenter, ravnatelj i kustos paleontologije u Prapovijesnom muzeju Eastern Utah, primjerice smatra da je studija pogriješila što se nije pozabavila pomnije apatosaurom jer se ovaj rod nije detaljnje opisao. Apatosaur je prema svemu što znamo bio masivniji i robusniji. Mogao je dosegnuti oko 25 metara i težinu od oko 30 tona dok je brontosaur bio nešto kraći te je imao i manju kilažu, ili bolje tonažu. Razlike su osim u kostima vrata tu prisutne i u kostima glave, leđa, ramena i repa.
Gledajući ovu raznolikost u kasnoj juri paleontolozi su zaključili da su dinosauri bili prilično brojni i raznoliki, što otvara pitanje kako su se mogli prehraniti u surovom okolišu Sjeverne Amerike. To je, kažu, novi misterij koji tek treba riješiti, s tim da ni ovaj o kojem danas pišemo još nije dobio svoj epilog, pa možemo reći da je brontosaur za sada još na čekanju.
Piše: Sonja Kirchhoffer
