Onaj nesnosni mali stroj koji nas budi rano ujutro izumili su stari Grci. Budilica je, dakle, izmišljena davno prije tzv. moderne tehnologije. Izgledala je malo nezgrapno i neobično, ali je služila svrsi.
Temeljna ideja budilice pala je na pamet Ktesibiju Aleksandrijskom. On je bio grčki inženjer, fizičar i matematičar. Živio je u Aleksandriji u 3. st. pr. Kr. kad je Egiptom vladala dinastija Ptolomejevića. Ktesibije se smatra ocem pneumatike. Danas definiramo pneumatiku kao granu mehanike koja proučava plinove, odnosno uporabu stlačenih fluida. Ktesibije je bio daleko ispred svog vremena. Neki ga smatraju antičkim genijem. Među mnogim njegovim izumima ističu se tri: pumpa za vodu, budilica i hidraulis.
Vodeni satovi su postojali već više od tisuću godina, a Ktesibije im je dodao kazaljke, kalendar te gong i trubu koji su se oglašavali u određeno vrijeme. Iskoristio je vodu koja je izlazila iz vodenog sata tako što je dodao posudu u koju je voda mogla otjecati. Kako je razina vode rasla, tako se podizala kazaljka koja je pokazivala koliko je sati. Dodao je i zupčanike pokretane vodom koji su zatim pokretali alarm.
Ktesibije je izumio i glazbeni instrument hidraulis ili vodene orgulje koje se smatraju pretečom modernih orgulja. Voda iz prirodnog izvora istiskivala je zrak iz cijevi čime se proizvodi zvuk. Hidraulis se smatra prvim glazbenim instrumentom s tipkama.
Osim navedenih izuma, Ktesibije Aleksandrijski napisao je prve rasprave o stlačenom zraku i njegovoj uporabi u pumpi te o elastičnosti zraka, a pripisuje mu se i osmišljavanje sifona. Vjerojatno je bio prvi ravnatelj Aleksandrijske knjižnice.
Piše: Marsela Alić
