Jeste li se ikada zapitali što bi bilo da rimska ili grčka država nisu propale? Još je važnije pitanje, što bi bilo da njihovi izumi nisu bili zaboravljeni stoljećima i da Europa nije ušla u mračno doba…
Bilo je potrebno više od 1700 godina da Europljanin ponovno otkrije parni stroj. U drugoj polovici 18. stoljeća James Watt izradio je parni stroj nalik suvremenima, dok je Heron Aleksandrijski već u 1. st. pr. Kr. konstruirao razne uređaje pokretane parom. O njemu se puno ne zna, osim da je bio podrijetlom Grk koji je ne samo gutao knjige Aleksandrijske knjižnice, nego je i predavao na tada najboljem “sveučilištu” u svijetu – Museaumu u Aleksandriji – većina bilježaka koje su preživjele kulturocid u biti su bilješke za predavanja iz matematike, mehanike, fizike i pneumatike. Sačuvan je veliki broj njegovih djela, a najpoznatija su Metrika i Pneumatika.
Heron je opisao stroj koji je nazvao Aeolipile. Danas ga nazivamo i Heronovim strojem. Ova je naprava rabila vodenu paru kao pogon. Stoga se smatra pretečom parnog stroja, odnosno parne turbine. Funkcionira vrlo jednostavno: u kuglu ulazi vodena para. Iz kugle izlaze dvije cijevi u obliku slova L. Kako para izlazi iz cijevi, tako se stvara potisak koji pokreće kuglu. Zbog stvaranja potiska Heronova kugla je i preteča raketnog pogona. Nažalost, ni u Heronovo doba ovaj izum nije bio dovoljno prepoznat.
Osim prvog parnog stroja Heron Aleksandrijski osmislio je mehanizam za otvaranje vrata hrama, razne kazališne sprave, vjetrenjaču koja je pokretala orgulje, bocu iz koje se može istjerati voda tlačnim zrakom… Ono što je pokrenulo industrijsku revoluciju u Europi, postojalo je u Aleksandriji na području današnjeg Egipta u prvom stoljeću prije Krista.
https://www.youtube.com/watch?v=2ccfF7IJbhw
Piše: Marsela Alić
