A zakaj su Zagrepčani purgeri?

Neki kažu da su purgeri samo oni čija obitelj živi u Zagrebu barem pet generacija. Neki su blaži pa tvrde da možeš biti purger već ako su ti baka i djed rođeni u Zagrebu. A za Hrvate iz drugih regija purgeri su svi rođeni u našem glavnom gradu bez obzira na porijeklo. Spominju u pjesmama Bad Blue Boysa. Za naše sugrađane starije životne dobi koji su uvijek zbigecani i imaju bečke manire obično kažemo: “Joj, on ti je stari purger.” Odakle dolazi ta riječ i koje je bilo njezino značenje?

Da bismo dobili odgovor, moramo se vratiti u srednji vijek kada Zagreba još nije bilo. Utvrđeni Gradec i utvrđeni Kaptol stajali su svaki na svom brežuljku, a u njima su živjela gospoda i obrtnici, odnosno crkvenjaci. Jadni kmetovi nisu imali tu privilegiju, nego su živjeli u selima oko ova dva utvrđena naselja, ostavljeni na milost i nemilost barbarskih naroda.

U 13. stoljeću područje današnjeg Zagreba poharali su Tatari. Kralj Bela IV. uviđa da je potrebno naseljavanje i stoga poziva seljake, obrtnike i trgovce iz prijateljskog njemačkog carstva. Doseljavanjem njemačkog stanovništva širi se njemački jezik koji će tijekom narednih stoljeća imati velik utjecaj ne samo na zagrebački govor, nego i na hrvatski standardni jezik. Nijemci su Zagreb nazivali Agram, pa zagrebački njemački nazivamo Agramer Deutsch.

Kao što smo već rekli, obrtnici i trgovci živjeli su unutar utvrde. Na njemačkom se jeziku utvrda kaže Burg, a onaj tko u njoj živi je Bürger. S vremenom se riječ iskrivila u purger. Dakle, purgeri su bili građani koji su se razlikovali od kmetova iz okolnih sela poput Šestina, Vrapča ili Črnomerca.

Evo nekih riječi koje su nam također došle iz njemačkog jezika: buhtla, perec, knedla, auspuh, bauštela, blic, cimer, beštek, farba, fašnik, feder, felga, flaša, fleka, fušariti, gemišt, gojzerica, hauba, haustor, karfiol, kek, kifla, kinderbet, koštati, kremšnita, klofati, krigla, krumpir, lojtre, kremšnita, kupleraj, majstor, plac, paradajz, pegl, rolete, remen, rostfraj, ruksak, sekirati se, šajba, šalter, šank, šarafnciger, šeflja, šihta, šlag, šlamperaj, šminka, šnicla, špotati, špek, špahtla, špica, špreha, štand, šteker, štikla, štrudla, švercer, vešmašina, zrihtati se, žemlja…


Zanimljiva je ta povijest. U srednjem su vijeku njemački obrtnici i trgovci dolazili na naše prostore u potrazi za poslom, a sad mi odlazimo njima. Možda je to neka povijesna ravnoteža…

Piše: Marsela Alić

Komentari