Posejdonije – učitelj rimskih velikana

Posejdonije iz Apameje jedna je od onih povijesnih ličnosti čiji je utjecaj mnogo veći nego što nam se na prvi pogled može učiniti. Porijeklom Grk, rođen je oko 135. pr. Kr. u Apameji u Siriji, jednog od gradova koje je osnovao Aleksandar Veliki prilikom svojih osvajačkih pohoda. Obrazovanje je stekao kod stoika Panetija u Ateni. Iako je postao istaknuti pripadnik stoičke škole filozofije, uskoro se razišao s njima i razvio vlastitu filozofiju temeljenu uglavnom na Aristotelovim načelima.

Skrasio se na otoku Rodu i osnovao vlastitu filozofsku školu. Bio je čuven govornik te je u tom smislu snažno utjecao na slavnog rimskog govornika Cicerona. Njegova su učenja utjecala i na druge važne ličnosti antičkog svijeta poput Gneja Pompeja Velikog, Seneke, Livija, Plutarha i Strabona (posljednji je Posejdnonija nazivao „najučenijim od svih filozofa moga vremena“).

Smatrao je filozofiju temeljnom disciplinom za razumijevanje prirodnog svijeta i ljudskog ponašanja, tj. osnovom svake znanstvene djelatnosti. Filozofiju je podijelio na fiziku, logiku i etiku te smatrao da one zajedno čine nedjeljivu i prirodnu cjelinu koja djeluje poput ljudskog organizma – fizika je poput mesa i krvi, logika ima ulogu kostiju i tetiva koje ih drže zajedno, a etika odgovara ljudskoj duši. Smatrao je da su strasti neodvojiv dio ljudske prirode te da je glavna zadaća etike pronaći načine kako se nositi s njima i povratiti razum na mjesto dominantne ljudske mentalne sposobnosti.

Imao je i važnu ulogu u političkom životu Roda – u više je navrata bio pritan (gradski vijećnik), a u jednom navratu i veleposlanik u Rimu. Pripadao je struji grčkih intelektualaca koji su Rim vidjeli kao stabilizirajući faktor na Sredozemlju. U Rimu je stvorio važne političke veze koje su mu omogućile da se slobodno kreće teritorijem goleme rimske države i obavi razna znanstvena istraživanja. Posjetio je Grčku, Dalmaciju, Italiju, Siciliju, Galiju, Liguriju, Hispaniju i sjevernu Afriku.

Kako su mu djela sačuvana tek u fragmentima, imamo uvid u samo mali dio njegovog znanstvenog opusa. Točno je zaključio da Mjesec utječe na plimu i oseku, pokušao izračunati opseg Zemlje, Sunca i Mjeseca (opseg Zemlje promašio je za manje od 4 %), proučavao djelovanje vulkana i potrese itd. Njegov opis Gala i njihovih običaja nije sačuvan, ali je bio vrlo utjecajan te su ga citirali mnogi antički autori uključujući Tacita, Diodora Siciljskog, Gaja Julija Cezara i Strabona. Napisao je i djelo Povijesti, u kojem je zastupao mišljenje da prirodni faktori oblikuju mentalitet i djelovanje naroda, a psihologija ima izrazito velik utjecaj na djelovanje pojedinaca.


Piše: Boris Blažina

Komentari