Godine 1861. Sjedinjene Američke Države podijelile su se na Sjever (Uniju) i Jug (Konfederaciju) te zametnule Američki građanski rat, najkrvaviji sukob u američkoj povijesti. Jedno od glavnih pitanja zbog kojih je nastao sukob bilo je ropstvo. Zamah na Sjeveru dobio je pokret za emancipaciju crnih robova, što je na Jugu naišlo na velik otpor prvenstveno zbog ekonomske važnosti robova za velike plantaže, okosnicu južnjačkog gospodarstva.
Odluka o odcjepljenju Juga nije uživala univerzalnu podršku među stanovništvom. Većina ih je nastojala ostati postrani ili je pružila samo pasivan otpor. Aktivan otpor bio je vrlo hrabar čin budući da je Konfederacija sve one koji nisu podržavali službenu politiku etiketirala kao izdajice i kukavice – odbijanje službe u južnjačkoj vojsci obično se kažnjavalo smrću. Manji broj Južnjaka priključio se sjevernjačkoj vojsci, a još manje ih se odlučilo ostati na Jugu i aktivno boriti protiv robovlasničke vlade. Jedan od njih bio je Newton Knight.
Newton „Newt“ Knight rođen je u obitelji sitnih zemljoposjednika u Jones Countyju, Mississippi. Priključio se južnjačkoj vojsci ujesen 1861., ali se ubrzo razočarao u njoj. Kada su u proljeće iduće godine južnjački vojnici njegovoj obitelji oduzeli konje, Knight je dezertirao te se vratio kući. Vidjevši patnju svoje obitelji i susjednih sela radi vladinog novačenja i otimanja stoke, Jones se odmetnuo od Juga. Početkom 1863. ulovila ga je i mučila južnjačka vojska. Kako bi odvratile druge vojnike od dezertiranja, južnjačke su vlasti spalile Knightovu obiteljsku kuću. U studenome te godine Konfederacija je poslala bojnika Amosa McLemorea u Jones County kako bi lovio dezertere. Bojnik je ubijen iz zasjede, za koju mnogi vjeruju da je priredio Knight.
Knight je okupio oko 125 dezertera i odbjeglih robova te se sklonio u obližnju močvaru. Vodili su gerilski rat protiv Konferderacije, a početkom 1864. u gradiću Ellisvilleu podigli su sjevernjačku zastavu te navodno proglasili Slobodnu Državu Jones. Južnjačke su vlasti mnogo njih uhvatile i pogubile, ali ih nisu uspjele iskorijeniti prije kraja rata 1865. godine. Knight se nakon rata nastavio boriti za crnačka prava te se oženio s crnkinjom, što je tada bilo ilegalno i skandalozno. Nažalost, rasna se segregacija nastavila i nakon rata. Knightova su djeca živjela u odvojenoj zajednici s drugim ljudima miješana rasna porijekla. Mnogim južnjacima je bilo lakše Knightu oprostiti to što se borio protiv Konfederacije nego što je imao djecu s crnkinjom.
Ove godine snimljen je film o Knightovoj borbi naslovljenFree State of Jones s Matthewom McConaugheyjem u glavnoj ulozi.
Piše: Boris Blažina
