Dana 13. studenog 1994. u Švedskoj je održan referendum o pristupanju Europskoj uniji. Pitanje ulaska u EU za Švedsku je bilo naročito bitno, jer je zapravo značilo odustajanje od dugogodišnje politike neutralnosti. Naime, Švedska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nije ušla niti u jedan ratni sukob još od 1812. (navršeno je već punih 200 godina!).
Švedska neutralnost doista je zadivljujuća, kad se uzme u obzir broj ratova koji su zadesili Europu u proteklih 200 godina. Dakako, Švedska je cijelo to vrijeme održavala vojnu silu, pa i sudjelovala u mirotvornim operacijama sa svojom vojskom, ali nije ulazila u ratne sukobe s drugim državama.
Kao tamnu mrlju na švedskoj prošlosti navodi se samo njena gospodarska suradnja s nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rada. Naime, Švedska je Hitlerovu Njemačku opskrbljivala željeznom rudačom, čelikom i dijelovima za strojeve, što su bile strateški važne sirovine i proizvodi u ratnim uvjetima. Ipak, Švedska nije nikada službeno ušla u rat na strani nacističke Njemačke.
Referendum je imao vrlo tijesan ishod. Naime, za pristupanje EU glasalo je 52,3 % glasača, a protiv 46,8 %. Odaziv birača bio je razmjerno velik – čak 83,3 %. Istog dana EU su se priključile i Austrija te Finska. Pristup ovih zemalja EU povezan je i s raspadom SSSR-a. Naime, u sve tri zemlje nalazile su se tijekom Hladnog rata između dva suparnička bloka, pa se pridruženje EU moglo shvatiti kao iskazivanje neprijateljstva prema SSSR-u.
