Simpozij antičke Grčke

Simpozij antičke Grčke

Symposion je u antičkoj Grčkoj bio oblik zabave koji je karakterizirala kozumacija vina kao jednog od simbola grčkog društva. Sama riječ grčki je izraz za zajedno piti, a povod zabave mogao je biti raznovrstan: susret prijatelja, proslava uspješno obavljenog posla ili obiteljsko slavlje.

Zabava u kojoj se raspravljalo uz vino odvijala se u andronima – muškim sobama, pri čemu je sudjelovanje prvotno bilo dopušteno samo aristokratima, dok su s vremenom sudjelovali i drugi slobodni muškarci boljeg financijskog statusa, činivši otprilike petinu stanovništva. Sadržavao je ples, glazbu, recitacije poezije i društvene igre. Ženama, osim u ulozi zabavljača, nije bio dopušten pristup. Česti gosti symposiona bile su i prostitutke poznate kao hetairai te robovi.

Motiv symposiona bio je čest u grčkoj književnosti. Osim u Ilijadi i raznim elegijama, može ga se naći i u Platonovim dijelima Gozba ili o ljubavi te Zakoni, u kojima piše kako je to najjednostavniji način upoznavanja karaktera osobe, te je odraz ljudske prirode. Za razliku od Ksenofontova Simpozija koji ga opisuje kao mnogo ležerniji događaj, Platon je smatrao da na symposionu nema mjesta plesačima i sviračima budući da se obrazovan čovjek može zabaviti samo razgovorom.

U stvarnosti je dakako, symposion bio hedonističke i raskalašenije naravi što se vidi po brojnim materijalnim ostacima sa slikovnim prikazima događaja. Zanimljivo je da se upravo Platonovo viđenje simpozija kao intelektualne rasprave i potrage za istinom zadržalo do danas kada simpozij podrazumijeva okupljanje unutar akademske zajednice.

Rimska inačica symposiona bila je convivium (lat. zajedno živjeti) koji se razlikovao po većoj usredotočenosti na konzumaciju hrane te činjenici da su žene bile dobrodošle.

Piše: Klara Capan

Facebook Comments

Vezani članci