Godine 2014. gradske vlasti Rima planirale su povodom 2000. godišnjice smrti prvog rimskog cara Oktavijana Augusta pokrenuti velik projekt restauracije mauzoleja tog znamenitog vladara. Međutim, projekt je zbog financijskih razloga pokrenut tek nedavno. Cijena projekta je 10 milijuna eura, od kojih je 6 milijuna donirao nepoznati saudijski bogataš, a ostatak gradski proračun Rima i proračun talijanskog ministarstva kulture. Svečano otvaranje mauzoleja bit će u travnju 2019. godine. Kompleks će pokrivati površinu od 13.000 kvadratnih metara, što će ga činiti većim čak i od famozne Anđeoske tvrđave, koja je izgrađena iznad grobnice cara Hadrijana.
August je svoj mauzolej počeo graditi nakon velike pobjede nad Markom Antonijem kod Akcija 31. pr. Kr., a dovršio ga je 28. pr. Kr. Smještena na Marsovoj poljani (lat. Campus Martius), izgrađena je od opeke pokrivene bijelim mramorom, a imala je svod i posebne hodnike za svakog člana careve obitelji. Kod ulaza su postavljena dva ružičasta obeliska ukradena iz Egipta, a grobnicu je pokrivao zemljani tumul na kojem su posađeni čempresi. Promjer grobnice bio je 90 metara, a visina 42 metra. U grobnici su sahranjeni svi članovi careve loze osim onih osramoćenih – Augustove kćeri Julije i njene istoimene kćeri te cara Nerona. Grobnica je bila ponos grada sve dok ju u 5. stoljeću nisu opljačkali Vizigoti. Kasnije je na njegovom mjestu izgrađena utvrda – kao što je na mjestu Hadrijanove grobnice izgrađena Anđeoska tvrđava – ali ova je uništena tijekom sukoba rimskih plemenitaških obitelji. Svi kasniji pokušaji restauracije završili su neuspjehom ili su prouzročili dodatnu štetu.
Piše: Boris Blažina
