Odmah po dolasku na prijestolje uključuje se u Rat za austrijsku baštinu.
Jedan od najznačajnijih vladara u njemačkoj povijesti pruski kralj Fridrik II. Veliki, iz dinastije Hohenzollern, na vlast je došao 31. svibnja 1740. godine.U trenutku kad jepreuzeoprijestolje imao je 28 godina,a naslijedio je ocaFridrika Vilima I. Ostao je upamćen kao vladar prosvijećenog apsolutizma, veliki osvajač i reformator pruske države.
Odmah po dolasku na prijestolje Fridrik Veliki uključuje se u Rat za austrijsku baštinu u kojem u dva navrata ratuje sa snagama Marije Terezije (1740. – 1742., 1744. – 1745.) te osvaja bogatu habsburšku pokrajinu Šlesku. Nakon toga je reorganizirao i znatno ojačao prusku vojsku te se 1756. uključio u Sedmogodišnji rat (1756. – 63.). Iako je protiv sebe imao Austriju, Francusku i Rusiju, a njegov saveznik Velika Britanija vojnički ga nije pomogla, Fridrik se pokazao kao sposoban vojskovođa i ratni strateg te je Prusija iz toga rata izašla neokrnjena i s ugledom prvorazredne vojne sile. U prvoj diobi Poljske 1772. godine, kojoj je on bio glavni poticatelj, stekao je Istočno Pomorje (Zapadnu Prusku) bez Gdańska i Toruńa.
Nakon rata Fridrik je merkantilističkom politikom gospodarski podigao istrošenu zemlju i smirio nezadovoljstva učvršćivanjem staleškoga društva, pri čemu je svakomu staležu odredio ovlasti i povlastice. U duhu prosvijećenog apsolutizma reformirao je zakonodavstvo, sudski postupak i školstvo. Za njegove vladavine grade se kanali, ceste te otvaraju obvezne škole za mušku djecu.
Fridrik je podupirao i razvoj kulture i umjetnosti, a sam je napisao niz političkih, povijesnih, književnih i pjesničkih djela. Dopisivao se s Voltaireom, ali se kasnije razilazi s njegovim filozofsko-političkim stavovima.
Fridrik II. Veliki preminuo je 1786. godine, a naslijedio ga je nećak Fridrik Vilim II. kome je ostavio snažnu prusku državu (kojoj je teritorij povećao jedan i pol puta, a stanovništvo gotovo dvaput), vojsku od 200.000 vojnika i punu državnu blagajnu.
piše: Dražen Krajcar
