Kraljevina Italija objavila je rat Austro-Ugarskoj monarhiji, a time i Hrvatskoj koja je tada bila u njenom sastavu, 23. svibnja 1915. godine. Radilo se o Prvom svjetskom ratu, koji je započeo još prethodne godine i bjesnio je već gotovo 10 mjeseci. Italija se odlučila na ulazak u rat nakon što su joj sile Antante obećale hrvatske primorske teritorije na Jadranu.
Prve granate Italija je ispalila već sljedećeg dana kod grada Cervignano del Friuli (dvadeset kilometara zapadno od današnje talijansko-slovenske granice). Talijanski šef glavnog stožera bio je general Luigi Cadorna. On je zagovarao frontalne napade na bojišnici, što je imalo katastrofalne posljedice za talijanske vojnike (stotine tisuća poginulih). General Cadorna planirao je probiti austrougarsku obranu na rijeci Soči, zatim prodrijeti kroz područje Krasa prema Ljubljani i dalje prema Beču. Bio je to potpuno nerealan plan u doba rovova, bodljikave žice i mitraljeza.
Kao i na zapadnom bojištu u Francuskoj, ubrzo se i na talijanskom bojištu rat pretvorio u iscrpljujuće rovovsko ratovanje. Tijekom rata na talijanskom je bojištu život ostavilo preko 1.000.000 ljudi. Od toga, oko 650.000 ljudi poginulo je na talijanskoj strani, a oko 400.000 na austrougarskoj (među kojima i mnogi ljudi iz Hrvatske).
