21.01.

Započeo Irski rat za nezavisnost – 1919.

Započeo Irski rat za nezavisnost – 1919.

Borbe su započeli irski nacionalisti organizirani u Irsku republikansku armiju.

Još 1171. godine engleski kralj Henrik II. napao je Irsku i prisilio dio irskih knezova da ga prizna za njihova suverena te uzeo naslov „gospodara Irske“. Od tog doba počinje sustavno dodjeljivanje irskih posjeda engleskim velikašima te uvođenje engleskog feudalnog sustava. Godine 1542. Henrik VIII. zauzima cijeli otok i uzima naslov kralja Irske. Irci su tijekom stoljeća nekoliko puta dizali ustanke, a sukobi se posebno zaoštravaju krajem 16. stoljeća kada se Ircima pokušava nametnuti protestantizam te traju sve do 20. stoljeća kada 1919. izbija krvavi Anglo–Irski rat, poznat i kao Irski rat za nezavisnost.

Naime, predstavnici irske stranke Sinn Fein na britanskim parlamentarnim izborima 1918. godine osvojili su 70 % mjesta u Irskoj. Sljedeće godine okupili su se u Dublinu i 21. siječnja donijeli Deklaraciju o nezavisnosti Irske te ustrojili vladu na čelu s Eamonom de Valerom, tako da se taj datum tradicionalno uzima kao početak sukoba. Borbe su započeli irski nacionalisti organizirani u Irsku republikansku armiju (IRA), koji su koristili gerilsku taktiku napadajući policiju i vojne jedinice u izoliranim oblastima. S druge strane Britanci su koristili paravojne formacije od kojih su na zao glas došli dobrovoljci iz Britanije poznati kao Black and Tans. Rat je eskalirao u studenom 1920. kada su obje strane, osim vojnih akcija, počele s masovnim likvidacijama civila, posebno u Ulsteru. U Britaniji, koja se još ekonomski i psihološki oporavljala od prvog svjetskog rata rata, sukob u Irskoj je vremenom postao izuzetno nepopularan. Njena je Vlada stoga pristala na primirje koje je proglašeno 11. svibnja 1921. godine. Uslijedili su višemjesečni pregovori koji su rezultirali kompromisom u prosincu iste godine potpisivanjem Anglo-Irskog sporazuma. Sporazumom je Irska podijeljena na južni dio – Irsku – slobodnu državu kao de facto nezavisni britanski domion i Sjevernu Irsku (šest protestantskih grofovija) koja je ostala pod neposrednom britanskom vlašću.

Novim ustavom od 29. prosinca 1937. Slobodna Država Irska promijenila je naziv u Irska (od 1949. Republika Irska) i jednostrano je proglašena njezina suverenost i neovisnost te uspostavljen položaj predsjednika republike. Velika Britanija prihvatila je te odluke tek 1945. godine.

piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Vezani članci